Tokom poslednjih nedelja prisustvovao sam različitim međunarodnim skupovima i razgovarao sa brojnim koleginicama i kolegama iz socijaldemokratskih stranaka Evrope. Uglavnom su nam teme bile o pitanjima opasnosti koje su se nadvile nad Evropom i predstojećim evropskim izborima. Svi razgovori su se završavali čekanjem rezultata švedskih izbora kao lakmus papira o tome šta nas sve čeka od maja 2019.
Pre neki dan Marine Le Pen je pozvala desne populiste da se “ujedine protiv liberalnog establišmenta na izborima za Evropski parlament”. Bivši Trampov savetnik i ideolog trampizma Stive Benon se viđa sa desnim populistima koje ubeđuje da su migranti njihov najveći problem, a posetio je i naš region. Borba za BREXIT u Britaniji i dalje traje. Italijanski ministar Salvini se viđa sa Orbanom, prave koaliciju i zalažu se za izgradnju “Evrope tvrđave”.
Desni populisti su uspeli da izazove imigracije nametnu kao pitanje nacionalne bezbednosti i ključno pitanje izbornih kampanja u EU. Uspešno ih povezuju sa pitanjima smanjenja socijalnih davanja i ugrožavanjem nacionalnih i kulturnih identiteta. Sve vreme se bave razgradnjom globalnog konsenzusa o rodnoj ravnopravnosti postignutog na Svetskoj konferenciji UN u Pekingu. Sve ovo je gurnulo Evropu u desni diskurs i nametnulo teme u kojima dominiraju strah, rasističke predrasude i sve veća agresivnost prema najranjivijim društvenim grupama i njihovim političkim zagovornicima. Desni populisti se ozbiljno spremaju za evropske izbore nadajući se da bez njih neće biti nove Evropske komisije.
Marševi desničara sa nacističkom ikonografijom, stvaranje paravojnih formacija za „odbranu“ od izbeglica i Roma trebalo bi da zabrinu celokupan progresivni svet. Normalizacija laži političara, post-istine i industrija plasiranih lažnih vesti sluđuju javnost i poručuju joj: liberalna demokratija i institucije ne funkcionišu. Potrebno ih je zameniti čvrstom rukom novog, pravednog, militarizovanog poretka koji će nas vratiti u vreme tradicionalnih društvenih normi. Jača pritisak crkvenog klera na položaj žena kroz zahteve da se iz škola izbace naučna saznanja o polu, rodu, seksualnosti i ženskom pravu na sopstveno telo. Incidenti sa izbeglicama pumpaju se u medijima podstičući atmosferu ugroženosti. U takvoj atmosferi mnogi su spremni da žrtvuju slobodu i demokratiju zarad lažne sigurnosti. Zabrinjavajuća retradicionalizacija koja urušava društveni dijalog, ugrožava žene i sve manjine kršeći osnovna ljudska prava danas je uobičajen način vođenja vladinih politika u mnogim evropskim zemljama.
Iako su Švedske socijaldemokrate postigle relativan uspeh predstoje im teški pregovori. Svuda gde su snage radikalne populističke desnice postale relevantne, socijaldemokate su prisiljene na velike ustupke neoliberalnoj desnici koja bira i može svakog časa naći izgovor za koaliciju sa populistima. Ponavlja se i greška stalnih podela na levom spektru. Pre neki dan je i Yanis Varufahis pozvao na stvaranje “Nove internacionale” što tumačim kao grešku i otpis evropskog S&D pokreta u celosti.
Na Korčulanskoj školi, jednoj od pomenutih prilika, posvetili smo blok budućim evropskim izborima i borbi protiv orbanizacije. Plaši to što za sada nema novih ideja i što će PES i S&D ekipa raditi skoro sve kao prošli put. Novi kontekst zahteva i nove metode pa sam pokušao da lobiram za nove ideje. Ključno pitanje na koje S&D kolege treba da odgovore je kako ustrojiti buduću EU ali i vlastite zemlje unutar nje. Što se tiče reforme EU, mi danas na stolu već imamo Orbanov, kao i predlog predsednika Makrona. Nijedan od njih ne odgovara na pitanja pravednijeg uređenja SVETA u uslovima globalizovanog kapitala i usitnjenog polja rada. Rezultat reforme EU ne može biti ni vraćanje na klasične autokratski vođene nacionalne države, niti pretvaranje Evrope u centralizovanu nad-državu u kojoj konce vuku velike i razvijene zemlje na uštrb zemalja periferije. Neophodno je tražiti progresivni odgovor koji će se baviti izazovima sa kojima se susreće prosečan čovek: ekonomskim, ekološkim, socijalnim, kao i pitanjima ukidanja osnovnih ljudskih prava na: mir, život bez nasilja i straha, normalno plaćeni i socijalno osiguran rad, krov nad glavom, pravo na kvalitetnu hranu i vodu, zdravstvenu zaštitu, znanje i kulturu, privatnost, izbor stila života, informisanost i demokratsko građansko udruživanje. Potrebna nam je EU koja svet vodi svojim primerom, i koja privlačnošću svojih vrednosti i demokratskih institucija privlači birače.
Građenje socijaldemokratske alternative podrazumeva pravljenje različitih vrsta progresivnih koalicija. Nađimo način da se svi progresivni ljudi okupe na istoj strani: S&D, nova levica, zeleni, DIeM, ALDE, američke demokrate, Balkan, sindikati, akademici, kulturni radnici, društveni pokreti, i pokušaju ne da odbrane EU već da kreiraju novu progresivnu EU. Socijaldemokrate na nivou EU treba da naprave listu od maksimalno 5 prioriteta i krenu da grade koalicije svih progresivnih društvenih snaga. Populističku desnicu može da zaustavi samo svakodnevni aktivistički rad progresivnih snaga povezanih jasnom vizijom izgradnje alternativnog pravednijeg društva.
Želeći da na konstruktivan način i na vreme ukažem na smer u kom ja očekujem da se stvari kreću i kao neko ko živi pod vlašću desnih populista, nikako ne bih voleo da se ljudima u čitavoj Evropi desi ovo što mi danas živimo. Pobeda S&D u Švedskoj i očekivana pobeda demokrata u Americi mogu biti inspiracija da se pripreme dobre stvari za sledeće EU izbore. Kao neko ko je oduvek bio za priključenje EU, veoma me zanima kako progresivne snage vide novu ojačanu EU. Važno je da se progresivne snage u Srbiji i regionu ujedine i odmah krenu u akciju. Potražimo zajedničke tačke slaganja. Istaknimo i izgradimo vidljive ljude koji bi taj proces nosili. To je jedina šansa da ne dozvolimo da desničari ponove istoriju prošlog veka. Progresivci, pamet u glavu i krenite sa ujednjenjem već danas.
POZIV: Mala škola ljudskih prava
/in Aktuelnosti /by FLIFondacija Max van der Stoel iz Holandije, Centar modernih veština iz Srbije i Forum lijeve inicijative u 2019. godini realizuju regionalni program pod nazivom Socijaldemokratija i ljudska prava.
Cilj programa je unapređenje položaja marginalizovanih grupa u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Srbiji. Program obuhvata predavanja, radionice i kreiranje akcionih planova na teme ljudskih prava, stereotipa i predrasuda, riječnika pojmova, pravnog okvira, rezultata istraživanja javnog mnijenja.
Učesnici i učesnice koji se prijave na program će imati priliku da uče i razvijaju svoje kapacitete na temu socijaldemokratije, ljudskih prava, predrasuda, stereotipa, komunikacije i LGBTI prava.
Kad? Gdje?
29.- 31 mart 2019., Sarajevo.
Poziv za učešće na edukaciji je otvoren za sve mlade do 35 godina starosti.
Rok za prijavu?
Rok za prijavu je 18.mart 2019. godine, a prijaviti se možete putem linka:
https://docs.google.com/forms/d/1A1bRk4vA7_B4QZw0N-sh7z4cCqnsnRZcUqRQKpR8xeM/edit
Radni jezik: BHS
Za sve dodatne informacije kontakt: info@fli.ba i +387 33 612 529.
POZIV za učešće u Političkoj školi 2019
/in Aktuelnosti /by FLIFriedrich-Ebert-Stiftung BiH, zajedno sa Forumom lijeve inicijative, pozivaju sve mlade od 18 do 30 godina starosti, koji su bili polaznici_e edukacijskih programa poput SKOK – Socijaldemokratski kratki otvoreni kurs i drugih neformalnih programa obrazovanja, kao i istaknutih mladih lidera_ki, te predstavnika_ca organizacija civilnog društva, da se prijave na Političku školu.
Sudjelovanjem na Političkoj školi, imate priliku da razmijenite iskustva, te unaprijedite svoja znanja i vještine za društveno i političko djelovanje. Tehnike dobrog javnog nastupa, projektni menadžment, političko-pravno uređenje Bosne i Hercegovine kao i izborni proces su samo neke od tema koje vas očekuju na Školi, i to sa eminentnim predavačima iz datih oblasti. Nakon što uspješno završite Političku školu, imate mogućnost da se prijavite na priznatu Akademiju socijalne demokratije.
Politička škola traje od 10.-14. aprila 2019. godine i održava se u Sarajevu, a po završetku cjelokupnog programa edukacije, učesnicima_ama će se dodijeliti certifikati o uspješno završenim programima. U srijedu 10.4.2019. je predviđen dolazak učesnika i smještaj u hotel u večernjim satima, sa radom se počinje u četvrtak 11.4.2019., a završetak edukacije je predviđen u nedjelju 14.4.2019. u popodnevnim satima.
Svi zainteresovani, koji su pohađali neformalne edukacijske programe i koji su istaknuti lideri_ke u svojim lokalnim zajednicama, predstavnici_ce organizacija civilnog društva, mogu se prijaviti putem ON LINE LINK-a:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIl5IwbS8-TtE1LiqVOxK_Spvs8m9MgfJjRme9oun-dZXC8A/viewform?usp=sf_link
najkasnije do 17. marta 2019 godine do 00:00. Broj polaznika_ca je maksimalno 50.
Učešće na Političkoj školi je potpuno besplatno. Troškove hrane i osvježenja, kao i smještaja za učesnike i učesnice pokrivaju organizatori. Organizatori će u određenim slučajevima pokriti putne troškove i omogućiti organizovani prevoz.
Nepotpune aplikacije, te motivaciona pisma koja prelaze zadati broj karaktera neće biti uzeta u razmatranje.
Za sve dodatne informacije obratite nam se putem slijedećih kontakata: +387 33 612 529 ili info@fli.ba.
FRIEDRICH-EBERT-STIFTUNG BiH
FORUM LIJEVE INICIJATIVE
Sejo Ivković: Moja priča o Frontal Blog Challenge-u
/in Blog /by FLIMoja priča počinje tako što sam vidio članak lokalnog portala Novikonjic.ba u grupi nevladine organizacije „Volonteri i prijatelji konjičke regije“, u kojoj djelujem. Bio je to poziv za specijalizovanu obuku za blogere, za one koji to žele postati, ali i za one koji žele naučiti nešto više o blogu.
Do tada nisam imao iskustva sa blogom, iako je ta riječ veoma prisutna u našem medijskom prostoru i društvenim mrežama, pa sam odlučio da se prijavim s ciljem usvajanja novih znanja. Nakon sedmicu dana stigao mi je e-mail od organizatora u kojem su potvrdili da sam primljen na obuku uz logističke informacije o održavanju seminara.
Prvi modul ove obuke se održavao na Kozari, te smo uz kvalitetne predavače uvedeni u osnove kreiranja web sadržaja, bloga, strukturu bloga i također smo imali razgovor sa blogerima. Uz predavanja učestvovali smo u radionicama pisanja u kojima smo trebali da implementiramo znanja iz prethodno odrađenih radionica. Nakon toga smo na svoje radove dobili stručna mišljenja predavača, organizatora kao i kolega koji učestvuju na obuci. U periodu između prvog i drugog modula imali smo zadatak i mogućnost da naši tekstovi budu objavljeni na portalu Frontal koji su bili autorski, prevodi tekstova ili intervjui.
Drugi modul ove obuke se održavao na Jahorini, a tema je bila o zaradi i promociji bloga, priređivanju sadržaja, optimizaciji tekstova u skladu sa trendovima i analizi ključnih riječi bloga. Nakon predavanja održana je samostalna radionica u kojoj smo trebali primjeniti znanja i napisati tekst na osnovu istraživanja ključnih riječi i trendova. Naši tekstovi su, kao i nakon prvog modula, dobili mišljenja kolega, predavača ali i prisutnih blogera sa kojim smo razgovarali.
Oba modula su i više nego ispunila moja očekivanja pa sam se kući vratio sa mnogo znanja o brojnim temama koje smo obrađivali i ta znanja koristitim u svom radu. Drago mi je da sam rad svoje nevladine organizacije, gradove i okolinu u kojoj provodim svoje školske dane predstavio u najboljem svjetlu izvan svoje lokalne zajednice.
U konkurenciji od 30 jako kvalitetnih učesnika, zauzeo sam 3. mjesto na ovom takmičenju i možda ono što mi je najveći uspjeh je to da mi je uručena titula Najperspektivnijeg autora ovog takmičenja.
Također moj rad nakon Frontal blog challenge-a ne završava, drago mi je što su lokalni mediji prepoznali moj potencijal, trud i rad te sam zbog toga dobio ponude za rad na istim medijima koje sam prihvatio. Ovom prilikom da se zahvalim predavačima, portalu Frontal i njegovim saradnicima na pruženoj prilici i obuci.
Leonardo Pavičić: Digitalizacija
/in Blog /by FLIPrema pisanjima nekih portala prva internet vijest poslana je 1984.godine za vrijeme Zimskih olimpijskih igara iz Sarajeva. Ponukan tim pisanjima krenuo sam u jedno malo istraživanje, sa krajnjim ciljem da ustanovim tačnost ili netačnost gore navedene informacije. U ovom momentu, bez obzira na sve mogućnosti interneta, nemoguće je utvrditi pouzdanosti date informacije. Bilo kako bilo, uzet ćemo s rezervom tvrdnju da je ta vijest bila prva koja je poslana u bespuća interneta, pogotovo uzevši u obzir to da je prva internet poruka poslana još 1969. godine nekih 15 godina prije Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, ali je definitivno bila među prvima koje su poslane putem interneta.
Internet se naziva još i “mrežom svih mreža” i danas predstavlja gotovo pa osnovnu komunikacijsku osnovu, postepeno svi zaboravljamo na SMS-ove, donekle i na pozive, a alternativu za to nam pruža internet. Ali da li koristimo sve mogućnosti koje nam moderno doba, na čelu sa internetom kao svojom osnovnom značajkom, pruža?
Mislim da ne.
Recimo digitalizacija, ona je nekako ponikla iz interneta. Svjesni smo svi da živimo, manje više, u digitalnom dobu, da se sve oko nas razvija u skladu sa digitalizacijskim trendovima i da sve teži ka digitalizaciji. Napori i resursi koje moderni svijet ulaže u trendove digitalizacije i digitaliziranje kompletnog društva su nemjerljivi. Situacija u Bosni i Hercegovini pomalo je drugačija. Naše bh društvo, pa mogu slobodno reći i ono regionalno, bez obzira bila neka od regionalnih zemalja korak iza ili ispred nas, se po ovom pitanju nalazi na jednoj mrtvoj tačci. Kod nas se pojam “digitalizacija” veže isključivo za prelazak, odnosno za uvođenje digitalne zemaljske televizije (prelazak s analognog na digitalno zemaljsko emitovanje TV signala), te ga se, manje više, ne posmatra u bilo kojem drugom kontekstu.
Svi mi kojima to nalaže struka, kojima to nalažu naše težnje ka modernom životu u kombinaciji sa tokovima modernog življenja, morali bismo se intenzivnije zalagati za digitalizaciju. Ponajprije na digitalizaciju sistema javne uprave (trom, skup i neefikasan), a potom izbornog sistema (trom, skup, neefikasan, neprovjeren, pun prostora za manipulacije). Digitalizacija javne uprave predstavlja osnov za samu reformu javne uprave, a poznato je da se upravo glomaznost javne uprave navodi kao jedan od glavnih kočničara daljeg napretka društva i to iz raznih razloga. Digitalizacija izbornog sistema predstavlja osnov za fer i poštene izbore, provođenjem digitalizacije na adekvatan način unutar izbornog sistema Bosne i Hercegovine mogućnosti manipulacije glasovima bili bi svedeni na minimum, te bi u konačnici nakon što se sprovedu „digitalni izbori“ imali do sada najrealnije rezultate. U oba slučaja kao rezultat bismo dobili povećan stepen životnog zadovoljstva građana, povećan stepen povjerenja u izborni sistem, a samim tim i u organe zakonodavne vlasti, izvršne vlasti, te u slučaju digitalizacije javne uprave veće povjerenje u administraciju i njenu efikasnost.
Na taj način, uspješnom provedbom digitalizacije, za početak unutar ova dva sistema, bismo znatno pospješili i ubrzali procese unutar samog društva, a vrlo vjerovatno bismo ponukali i one koji rukovode nekim drugim sistemima na primjenu novih i bržih rješenja. Implementacija digitalnih rješenja u slučaju gore navedena dva sistema osloboditi će nas birokratije, značajno će umanjiti razne troškove, pospješiti će naš način života, te u konačnici, ako posmatramo samo izborni sistem, ulit će novo povjerenje građanima koji biraju svoje političke predstavnike.
Moramo svakodnevnim radom pokušati objasniti i dokazati da digitalizacija nije nikakav bauk, da će njenim provođenjem ostvariti značajan napredak i poboljšanje kvaliteta življenja, da neće doći do masovnih otpuštanja i izumiranja radnih mjesta i sl. Švedski ambasador Jan Lundin na jednom seminaru o iskustvima nordijskih zemalja u oblasti digitalizacije izjavio je: “Da je postojao strah da će digitalizacija stvoriti veliku nezaposlenost, ali da se desilo suprotno – otvaraju se nova radna mjesta, za koja treba obezbjediti adekvatno obrazovanje, i koja nisu lošija ili dosadnija od dosadašnjih.”
Iz izjave švedskog amabasadora jasno je da ne postoji nikakva bojaznost od digitalizacije za one koji se ne boje budućnosti, promjena, cjeloživotnog učenja i usavršavanja. Iskreno se nadam se da je onih koji se boje sve manje, a u prilog mojim nadama ide i činjenica da svi koji napuštaju naše zemlje svakako prolaze kroz procese prekvalifikacije kako bi mogli adekvatno zadovoljiti moderno europsko tržište rada, pa ako to već rade zašto to ne bi radili i kod kuće, ukoliko se kroz procese stvori pozitivna klima za takvo što!?
Očito je da smo, ukoliko je informacija s početka teksta istinita i ukoliko široko posmatramo stvari, pioniri interneta. Da li je vrijeme da se ponovno intenzivno uključimo u moderne svjetske tokove i smjestimo se na mjesto kojem zapravo pripadamo?
10 godina Foruma lijeve inicijative!
/in Aktuelnosti /by FLISvečana konferencija Foruma lijeve inicijative, održana u subotu 15.12.2018. godine u Sarajevu, okupila je više od 70 učesnika i učesnica, predstavnika/ca partnera i donatora, te aktivista i aktivistica FLI-ja koji su u proteklom periodu učestvovali u programima i aktivnostima udruženja.
Konferenciju je otvorila Pekić Jelena, direktorica Foruma lijeve inicijative, koja se prisutnima zahvalila na podršci u proteklih deset godina i zajedničkoj pozitivnoj energiji zahvaljujući čemu su uspješno provođeni projekti Foruma u oblasti političke edukacije, komunikacije, te izrade javnih politika, sa osnovnim ciljem osnaživanja i promocije ideja i vrijednosti savremene ljevice.
Na konferenciji je prikazan kratki film kojim je prezentovan rad i napredak Foruma lijeve inicijative u proteklih deset godina sa posebnim osvrtom na aktivnosti realizovane u okviru projekta podržanog od strane Međunarodnog centra Olof Palme, te na najznačajnije projekte koji su se realizovali uz podršku Nacionalnog demokratskog instituta, Fondacije Friedrich Ebert, te Westminster fondacije za demokratiju. Tokom svečanog dijela konferencije, Živanović Miroslavu, prethodnom direktoru udruženja i partnerima dodjejene su zahvalnice za doprinos dosadašnjem razvoju Foruma Lijeve inicijative.
Prisutnima su se obratili i Predrag Puharić, potpredsjednik Skupštine Foruma lijeve inicijative, Saša Magazinović, Lana Prlić i Irfan Čengić iz Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine i Nermin Kujović iz fondacije Friedrich Ebert. Predstavnici partnera, osvrnuli su se na dosadašnji rad i naglasili ulogu i važnost djelovanja Foruma lijeve inicijative u današnjoj situaciji u kojoj se ljevica nalazi pred brojnim izazovima.
Pored svečanog dijela, konferencija je imala za cilj ponuditi učesnicima i učesnicama mogućnost da, kroz osmišljene i moderirane radionice, ocjene dosadašnje programe i aktivnosti koje je Forum realizovao.
Učesnici i učesnice su imali priliku ocijeniti rad Foruma lijeve inicijative i dati svoje prijedloge za unapređenje rada u narednom periodu. Radionicu je vodila FLI aktivistica Anida Šabanović zajedno sa timom FLI fasilitatora i fasilitatorica.
Ovom prilikom FLI tim se zahvaljuje svim aktivistima i aktivisticama koji su se odazvali pozivu, te predstavnicima partnera koji kontinuirano pružaju podršku Forumu lijeve inicijative.
U Bihaću održan trening ˝Kako do progresivnije politike i veće zastupljenosti žena?˝ sa fokusom na primjenu NLP tehnika
/in Aktuelnosti /by FLIProteklog vikenda, Forum lijeve incijative uz podršku fondacije Friedrich Ebert, uspješno je realizovao trening na temu ˝Kako do progresivnije politike i veće zastupljenosti žena?˝sa fokusom na primjenu tehnika neurolingvističkog programiranja.
Trening je okupio učesnice i učesnike koji se bave politikom i aktivno su uključeni u politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, zatim predstavnike civilnog sektora i sve one koji žele da usavrše svoje komunikacijske tehnike i javni nastup kroz tehnike neurolingvističkog programiranja.
Trening je održan 07. – 08. decembra 2018. godine u Bihaću.
Završen posljednji ovogodišnji modul Klub mladih vijećnica i vijećnika
/in Aktuelnosti /by FLIMlade vijećnice, vijećnici, zastupnici, zastupnice, aktivistice, aktivisti, završili su posljednji trening u okviru programa Klub mladih vijećnica i vijećnika za 2018. godinu, koji Forum lijeve inicijative realizuje od 2016. godine.
Trening je realizovao Forum lijeve inicijative uz podršku Friedrich Ebert fondacije.
Na posljednjem modulu, učesnici i učesnice su imali priliku slušati predavanja na temu uloge i značaja velikih sila na globalnoj političkoj sceni, kao i o ulozi regionalnih sila u međunarodnim odnosima, o važnosti regionalne saradnje za razvoj zemalja Zapadnog Balkana.
Trening se održao u Mostaru od 30.11. – 02.12.2018. godine.
Mladi moraju biti nosioci daljeg jačanja saradnje socijaldemokrata u zemljama Zapadnog Balkana
/in Aktuelnosti /by FLIMladi vijećnici i vijećnice, akademci i akademke Foruma lijeve inicijative su od 19.-21. novembra 2018. godine bili na studijskoj posjeti u Makedoniji. Posjetu je realizovao Forum lijeve inicijative uz podršku Međunarodnog centra Olof Palme s ciljem uspostavljanja saradnje i razmjene iskustva među mladima lijeve političke orijentacije.
Sestrinska organizacija Progres institut iz Makedonije upriličila je bogat i edukativan program za učesnike i učesnice, a čiju su predstavnici Spasov Aleksandar i Zafirov Toshe, na početku studijske posjete upoznali mlade ljude sa svojom organizacijom i ključnim aktivnostima koje Progres provodi.
U Socijaldemokratskom savezu Makedonije, mlade vijećenike, vijećnice, akademke i akademce je dočekao generalni sekretar SDSM-a Kiracovski Aleksandar, organizacioni sekretar Zecevikj Mile, predsjednik SDMM-a Kaevski Darko i zastupnik SDSM-a Popovski Aleksandar.
U Sobranju, parlamentu Makedonije, učesnici i učesnice su imali priliku da razgovaraju sa Mirakovskom Sonjom, zastupnicom NSDP-a i Kaleska Vancheva Snežanom, zastupnicom SDSM-a.
Tokom studijske posjete Makedoniji, organizovan je i sastanak sa gradonačelnikom opštine O. Gazi Baba, Georgievski Borisom i gradonačelnikom O. Butel, Smilevski Velimirom, gdje se razgovaralo o pitanjima od lokalnog interesa i radu vijećnika i vijećnica u OV.
O saradnji civilnog društva i političkih partija, zatim o Šarenoj revoluciji i dešavanjima u Makedoniji u proteklom vremenu mladi ljudi su razgovarali sa Tufegdzik Ivanom i Bogoevski Pavlom.
Posljednja posjeta je bila upriličena u vladi Republike Makedonije, gdje je učesnike i učesnice ugostio premijer Republike Makedonije, Zaev Zoran zajedno sa svojim saradnicima. Učesnici i učesnice su imali prilike razgovarati sa premijerom o aktuelnim dešavanjima u zemlji, zatim su razmijenili iskustva o potrebi i značaju aktivizma mladih u društvu i na političkoj sceni.
Ulaganje u mladi ljudski kapital i napredne saveze
/in Aktuelnosti /by FLIForum lijeve inicijative u saradnji sa Foundation Max van der Stoel i Foundation for European Progressive Studies ovaj vikend na Jahorini realizirao je edukaciju iz programa za mlade pod nazivom Ulaganje u mladi ljudski kapital i napredne saveze/ Deeping Democracy – Investing in young human capital and progressive alliances .
Ovo je treća godina saradnje FLI, FMS i FEPS na ovom programu. Ove godine edukaciju je prošlo ukupno 22 učesnika iz cijele Bosne i Hercegovine koji su imali priliku razmijeniti iskustva od gostujućih trenera iz Holandije kroz vježbe, igre simulacije i otvorene diskusije učiti o načinima razvoja strategija za rješavanje društvenih problema.
Cilj edukacije je osnaživanje mladih za društveno političko djelovanje kroz edukaciju iz oblasti izrade strategije aktivističkog djelovanja, definisanja ciljeva, identifikovanja ciljnih grupa, kroz edukaciju o načinima i modelima organizovanja aktivista i aktivistica za političku akciju. Također, važan segment edukacije je bilo učenje o metodama pregovaranja i lobiranja uz primjere uspješne prakse iz Evrope, Bosne i Hercegovine i svijeta.
Završena druga generacija polaznika i polaznica FLI Socijaldemokratske akademije rodne ravnopravnosti
/in Aktuelnosti /by FLITokom četiri mjeseca, polaznici i polaznice su pohađali Socijaldemokratsku akademiju rodne ravnopravnosti 2018, koju organizuje Forum lijeve inicijative u saradnji sa Međunarodnim centrom Olof Palme.
Akademija je obuhvatala VI modula na kojima su polaznice i polaznici proučavali neke od sljedećih teme: žene u zakonodavnoj i izvšnoj vlasti, roditeljstvo i porodiljsko odsustvo, zaštita djece i starih osoba, mobing i diskriminacija, izrada i zagovaranje politika.
Akademija se odvijala u četiri susreta, u Livnu, Banjoj Luci, Jahorini i Mostaru. Posljednjim modulom, koji se održao od 27.– 28. oktobra 2018. godine u Mostaru, učesnici i učesnice su učili o vrstama i oblicima rodnozasnovanog nasilja, izradi i zagovaranju politika, zatim su na radionici imali mogućnost da na odabranu temu rade na pronalasku uzroka problema i daju moguće rješenje, što predstavlja korištenje osnovnih alata pri izradi dokumenta javne politike.
Po završetku Akademije direktorica Foruma lijeve inicijative, Pekić Jelena se prisutnima obratila sa porukom da nastave raditi na svom neformalnom obrazovanju, da nadograđuju svoje znanje i usavršavaju stečene vještine, zatim da se aktivno uključe u rad Foruma lijeve inicijative i u rad svoje društvene zajednice.
Polaznicima i polaznicama su uručeni certifikati.
POZIV ZA PRIJAVU NA SEMINAR
/in Aktuelnosti /by FLIFondacija Max van der Stoel i Forum lijeve inicijative i u 2018. godini nastavljaju sa programom za mlade pod nazivom Future of Social Democracy in Europe and its Neighbourhood: Deeping Democracy / Budućnost socijaldemokratije u Evropi i susjedstvu
Cilj edukacije je osnaživanje mladih za društveno političko djelovanje! Kako to planiramo postići: kroz edukaciju iz oblasti izrade strategije aktivističkog djelovanja, definisanja ciljeva, identifikovanja ciljnih grupa, swot analize i analize stakeholder-a; kroz edukaciju o načinima i modelima organizovanja aktivista i aktivistica za političku akciju. Također, proći ćemo metode pregovaranja i lobiranja uz primjere uspješne prakse u Evropi i svijetu.
Kad? Gdje?
16.- 18 novembar 2018., Jahorina.
Poziv za učešće na edukaciji je otvoren za sve mlade do 35 godina starosti.
Rok za prijavu?
Rok za prijavu je 28.oktobar 2018. godine, a prijaviti se možete putem linka: https://docs.google.com/forms/d/1C0qTvXecBIO5s8V1JQE3vpMSHApfFrJroLNFeCD-mVA/edit
Radni jezik: BHS
Za sve dodatne informacije kontakt: info@fli.ba i +387 33 612 529.
Borba za progresivni svet
/in Blog /by FLITokom poslednjih nedelja prisustvovao sam različitim međunarodnim skupovima i razgovarao sa brojnim koleginicama i kolegama iz socijaldemokratskih stranaka Evrope. Uglavnom su nam teme bile o pitanjima opasnosti koje su se nadvile nad Evropom i predstojećim evropskim izborima. Svi razgovori su se završavali čekanjem rezultata švedskih izbora kao lakmus papira o tome šta nas sve čeka od maja 2019.
Pre neki dan Marine Le Pen je pozvala desne populiste da se “ujedine protiv liberalnog establišmenta na izborima za Evropski parlament”. Bivši Trampov savetnik i ideolog trampizma Stive Benon se viđa sa desnim populistima koje ubeđuje da su migranti njihov najveći problem, a posetio je i naš region. Borba za BREXIT u Britaniji i dalje traje. Italijanski ministar Salvini se viđa sa Orbanom, prave koaliciju i zalažu se za izgradnju “Evrope tvrđave”.
Desni populisti su uspeli da izazove imigracije nametnu kao pitanje nacionalne bezbednosti i ključno pitanje izbornih kampanja u EU. Uspešno ih povezuju sa pitanjima smanjenja socijalnih davanja i ugrožavanjem nacionalnih i kulturnih identiteta. Sve vreme se bave razgradnjom globalnog konsenzusa o rodnoj ravnopravnosti postignutog na Svetskoj konferenciji UN u Pekingu. Sve ovo je gurnulo Evropu u desni diskurs i nametnulo teme u kojima dominiraju strah, rasističke predrasude i sve veća agresivnost prema najranjivijim društvenim grupama i njihovim političkim zagovornicima. Desni populisti se ozbiljno spremaju za evropske izbore nadajući se da bez njih neće biti nove Evropske komisije.
Marševi desničara sa nacističkom ikonografijom, stvaranje paravojnih formacija za „odbranu“ od izbeglica i Roma trebalo bi da zabrinu celokupan progresivni svet. Normalizacija laži političara, post-istine i industrija plasiranih lažnih vesti sluđuju javnost i poručuju joj: liberalna demokratija i institucije ne funkcionišu. Potrebno ih je zameniti čvrstom rukom novog, pravednog, militarizovanog poretka koji će nas vratiti u vreme tradicionalnih društvenih normi. Jača pritisak crkvenog klera na položaj žena kroz zahteve da se iz škola izbace naučna saznanja o polu, rodu, seksualnosti i ženskom pravu na sopstveno telo. Incidenti sa izbeglicama pumpaju se u medijima podstičući atmosferu ugroženosti. U takvoj atmosferi mnogi su spremni da žrtvuju slobodu i demokratiju zarad lažne sigurnosti. Zabrinjavajuća retradicionalizacija koja urušava društveni dijalog, ugrožava žene i sve manjine kršeći osnovna ljudska prava danas je uobičajen način vođenja vladinih politika u mnogim evropskim zemljama.
Iako su Švedske socijaldemokrate postigle relativan uspeh predstoje im teški pregovori. Svuda gde su snage radikalne populističke desnice postale relevantne, socijaldemokate su prisiljene na velike ustupke neoliberalnoj desnici koja bira i može svakog časa naći izgovor za koaliciju sa populistima. Ponavlja se i greška stalnih podela na levom spektru. Pre neki dan je i Yanis Varufahis pozvao na stvaranje “Nove internacionale” što tumačim kao grešku i otpis evropskog S&D pokreta u celosti.
Na Korčulanskoj školi, jednoj od pomenutih prilika, posvetili smo blok budućim evropskim izborima i borbi protiv orbanizacije. Plaši to što za sada nema novih ideja i što će PES i S&D ekipa raditi skoro sve kao prošli put. Novi kontekst zahteva i nove metode pa sam pokušao da lobiram za nove ideje. Ključno pitanje na koje S&D kolege treba da odgovore je kako ustrojiti buduću EU ali i vlastite zemlje unutar nje. Što se tiče reforme EU, mi danas na stolu već imamo Orbanov, kao i predlog predsednika Makrona. Nijedan od njih ne odgovara na pitanja pravednijeg uređenja SVETA u uslovima globalizovanog kapitala i usitnjenog polja rada. Rezultat reforme EU ne može biti ni vraćanje na klasične autokratski vođene nacionalne države, niti pretvaranje Evrope u centralizovanu nad-državu u kojoj konce vuku velike i razvijene zemlje na uštrb zemalja periferije. Neophodno je tražiti progresivni odgovor koji će se baviti izazovima sa kojima se susreće prosečan čovek: ekonomskim, ekološkim, socijalnim, kao i pitanjima ukidanja osnovnih ljudskih prava na: mir, život bez nasilja i straha, normalno plaćeni i socijalno osiguran rad, krov nad glavom, pravo na kvalitetnu hranu i vodu, zdravstvenu zaštitu, znanje i kulturu, privatnost, izbor stila života, informisanost i demokratsko građansko udruživanje. Potrebna nam je EU koja svet vodi svojim primerom, i koja privlačnošću svojih vrednosti i demokratskih institucija privlači birače.
Građenje socijaldemokratske alternative podrazumeva pravljenje različitih vrsta progresivnih koalicija. Nađimo način da se svi progresivni ljudi okupe na istoj strani: S&D, nova levica, zeleni, DIeM, ALDE, američke demokrate, Balkan, sindikati, akademici, kulturni radnici, društveni pokreti, i pokušaju ne da odbrane EU već da kreiraju novu progresivnu EU. Socijaldemokrate na nivou EU treba da naprave listu od maksimalno 5 prioriteta i krenu da grade koalicije svih progresivnih društvenih snaga. Populističku desnicu može da zaustavi samo svakodnevni aktivistički rad progresivnih snaga povezanih jasnom vizijom izgradnje alternativnog pravednijeg društva.
Želeći da na konstruktivan način i na vreme ukažem na smer u kom ja očekujem da se stvari kreću i kao neko ko živi pod vlašću desnih populista, nikako ne bih voleo da se ljudima u čitavoj Evropi desi ovo što mi danas živimo. Pobeda S&D u Švedskoj i očekivana pobeda demokrata u Americi mogu biti inspiracija da se pripreme dobre stvari za sledeće EU izbore. Kao neko ko je oduvek bio za priključenje EU, veoma me zanima kako progresivne snage vide novu ojačanu EU. Važno je da se progresivne snage u Srbiji i regionu ujedine i odmah krenu u akciju. Potražimo zajedničke tačke slaganja. Istaknimo i izgradimo vidljive ljude koji bi taj proces nosili. To je jedina šansa da ne dozvolimo da desničari ponove istoriju prošlog veka. Progresivci, pamet u glavu i krenite sa ujednjenjem već danas.