Socijalna inkluzija paraplegičara sa aspekta obrazovanja

„Ratifikujući Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom i opredjeljujući se za pristup Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina se obavezala da omogući primjenu najviših standarda kako bi za sve osobe sa invaliditetom bio osiguran pristup programima obrazovanja i vaspitanja, a što podrazumijeva inkluziju u redovne obrazovne vaspitne programe, individualizaciju programa, osiguravanje adekvatnih ljudskih i tehničkih vidova podrške i prilagođavanje okruženja i informacija kako bi bile dostupne osobama sa invaliditetom.“

Uzimajući u obzir tranziciju odnosa društva prema paraplegičarima, sistemu inkluzivnog obrazovanja se pridaje sve veći značaj, ali se još uvijek nisu stekli niti oni osnovni uslovi za njihovo obrazovanje u redovnim obrazovnim institucijama.

Postojeći propisi nedvosmisleno zabranjuju sve vidove diskriminacije po osnovu invalidnosti naglašavajući pravo svakog djeteta na odgoj i obrazovanje pod jednakim uvjetima. Poteškoće i prepreke sa kojima se suočavaju djeca i mladi sa paraplegijom u ostvarivanju prava na obrazovanje su: loši prostorni i materijalni uvjeti, nepristupačna sredstva javnog transporta, arhitektonsko-urbanističke i informacijske barijere, neprilagođeni udžbenici i didaktička pomagala, neujednačena rasprostranjensot mreže ustanova i predrasude. Pristup informacijama je jedna teška i ozbiljna prepreka i poteškoća za njih, s obzirom da im većina informacija nije dostupna zbog fizičkih barijera ili barijera na koje nailaze zbog različitih senzornih oštećenja.

Značajno je istaknuti da usljed neadekvatne koordinacije sistema socijalne zaštite, zdravstvene zaštite i obrazovnog sistema, nisu razvijeni odgovarajući programi ranog otkrivanja i osiguravanja odgovarajućih programa rehabilitacije i obrazovanja za djecu sa paraplegijom, ali i osiguravanje odgovarajućih programa podrške za roditelje i ostalim članovima porodice. Reforma procesa obrazovanja u okviru predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja podrazumijeva i stvaranje svih potrebnih uslova za inkluzivno obrazovanje i vaspitanje djece i mladih sa paraplegijom.

Obrazovanje paraplegičara u cijeloj Bosni i Hercegovini ne zadovoljava ni minimum obrazovnih i vaspitnih standarda, usljed čega su djeca i mladi s paraplegijom u većini slučajeva isključeni iz većine društvenih tokova i stalno su na margini društvenih zbivanja, podložni i izloženi siromaštvu i ovisni o programima socijalne pomoći i pomoći porodica u kojima žive.

Ovakvo stanje usporava proces tranzicije društva u odnosu prema paraplegičarima, a milosrdni i medicinski model još uvijek preovladavaju u kreiranju programa podrške uključivanja osoba s paraplegijom u zajednicu i njihovom aktivnom doprinosu razvoju društva.

Nevladine organizacije, a naročito organizacije osoba s parpalegijom, imaju značajnu ulogu u podršci obrazovanju, a posebno kada se radi o cjeloživotnom obrazovanju.

Kroz razne projekte organizuju se razni oblici edukacije i podrške, ali su nažalost vremenski ograničeni, ne pokrivaju cijelu teritoriju i obuhvataju relativno mali broj osoba sa paraplegijom.

Uloga medija je veoma važna, kako bi se na taj način javnost senzibirala, te pojačala svijest o položaju ovih ljudi. U poređenju s našom zemljom, sistem inkluzivnog obrazovanja u Finskoj je na višem stepenu. Finsko društvo je vršilo upornu i temeljnu edukaciju građana putem raznih predavanja, seminara i brošura. Na taj način su se uklonile predrasude i negativni stavovi o paraplegičarima, zbog kojih su često bivali distancirani od ostatka društva. Obrazovne ustanove u Finskoj se grade po najboljim mogućim dizajnerskim rješenjima koja u potpunosti odgovaraju specifičnosti zahtjeva osoba s paraplegijom i generalno, prevazilaženjem svih fizičkih i psiho-socijalnih barijera. Na taj način su se stvorili uslovi za početak sprovođenja inkluzivnog obrazovanja. Finski zakon o jednakosti zabranjuje svaku vrstu diskriminacije i veoma se poštuje u svim sferama života. To je država koju u pogledu inkluzivnog obrazovanja odlikuje velika fleksibilnost u zadovoljavanju specifičnih obrazovnih i širih društvenih potreba djece. Svako dijete s paraplegijom u Finskoj dobije svog specijalnog nastavnika koji mu pomaže da s eprilagodi nastavi i svim ostalim obavezama za vrijeme trajnja školske godine, kao i besplatan transport od kuće do škole i nazad.

Kako bi se stvorili jednaki uvjeti za potpuno uključenje paraplegičara u proces obrazovanja u Bosni i Hercegovini, potrebno je uraditi sljedeće: otkloniti arhitektonske barijere u vrtićima, školama i fakultetima, stvoriti model prema kojem bi djeca sa tehničkim pomagalima koja su neophodna za njihov razvoj se uključila u društvo, obezbijediti besplatan prevoz djeci sa paraplegijom do vrtića/škole/fakulteta, razviti programe podrške prelaska iz obrazovnog sistema na tržište rada, obezbijediti personalnog asistenta u skladu s njihovim potrebama, osigurati pristupačan javni prevoz.

Emir Begović, FLI aktivista i član Kluba mladih liderki i lidera

A šta kad nam svi mladi odu?

Odlazak stanovništva je u historiji čovječanstva poznat pod nazivom emigracije. Ljudi su se oduvijek selili, razlozi selidbe su raznovrsni: ratovi, ekonomija, sigurnost, uslovi za boljim životom. Međutim, danas razlog za odlazak većinom je ekonomske prirode. Psiholozi kažu da su ljudi koji emigriraju obično mladi i sredovječni ljudi koji teže boljem zaposlenju i životnom standardu, sigurnosti i vjeri u budućnost. Kroz ovaj proces su uglavnom na dobitku zemlje primatelji koje na ovaj način dobijaju stručnjake specijaliste i/ili jeftinu radnu snagu.

Jedan od osnovnih problema sa kojima se Bosna i Hercegovina danas suočava jeste upravo emigracija – odlazak velikog broja, naročito mladih ljudi iz zemlje. Prema dostupnim zvaničnim podacima agencija za statistiku zemalja prijema i diplomatsko‐konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine objedinjenih u Migracijskom profilu za BiH za 2016. godinu, procjena ukupnog broja osoba koje žive u iseljeništvu, a koje vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine iznosi najmanje 2 miliona, što čini 56,64% u odnosu na 3.531.159 ukupnog stanovništva u Bosni i Hercegovini. Prema procjenama Svjetske banke taj procent je nešto manji i iznosi 44,5% što pozicionira Bosnu i Hercegovinu na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika u zemlji. Bosna i Hercegovina je danas suočena sa znatno većom emigracijom stanovništva u odnosu na zemlje regije. Prema najnovijim podacima Svjetske banke Bosna i Hercegovina je sa stopom emigracije od 44.5% znatno ispred Srbije (18%) i Hrvatske (20,9%), te čak i ispred Albanije (43,6%) koja je godinama bila vodeća zemlja u Evropi po stopi emigracije u odnosu na ukupan broj stanovnika u zemlji. Poslije ovih podataka, svaka normalna osoba bi se zapitala šta će biti sa našom državom za par godina.

Da li ćemo ostati bez omladine? Da li nas čeka isti scenario kao sa Njemačkom? Je li dolazi bijela kuga? Samo naši politički lideri ovu situaciju li svjesno ili nesvjesno zaobilaze kao temu i problem koji je najzastupljeniji u našoj državi. Možda njima ovaj odlazak mladih odgovara? Pitao bi se svako normalan zbog čega bi njima to odgovaralo. Odgovor je vrlo jasan, manipulacija sa podacima i statistikama. Skidanjem sa biroa rada, povećava se zaposlenost, frizira se prava slika i ne obraća pažnja na posljedice koje donose takvi rezultati. Istina je i da su mladi pasivni, statistički samo mali dio mladih je društveno aktivan. Ta činjenica opet ne uzima za pravo da se pitamo zašto političari ovaj problem i dalje guraju po tepih. Kako bilo da bilo, na nama mladima svijet ostaje. Trebali bi se što prije pozabaviti ovim problemom.

Ukoliko mi to ne preuzmemo na sebe, bojim se da niko drugi neće. Do tada nam ne preostaje ništa drugo nego da svakog Septembra zagrlimo prijatelje i prijateljice, te poželimo sretan pun u pravcu za boljim sutra.

Merim Berberović, FLI aktivista i član Kluba mladih liderki i lidera

Populizam – Lijepo upakovana prevara

Pojam populizam se u zadnjih nekoliko desetljeća intenzivno koristi u javnom diskursu demokratskih država. Recentne međunarodne studije izvještavaju o porastu izbornog uspjeha populističkih političkih stranaka među mlađom populacijom. Šta je zapravo populizam? Kako možemo utvrditi koje političare i političke stranke trebamo nazivati populističkima? Koji su glavni uzroci jačanja populističkih aktera u savremenoj politici i je li populizam zaista prijetnja demokratiji? Sve su ovo validna pitanja jer populisti ostvaruju sve bolje rezultate, a društvo je zbunjeno jer ne zna da li je zaista napravilo dobar izbor ili mu se samo prezentira da je napravilo dobar izbor.

Politički analitičari i novinari najčešće koriste pojmove “populizam” i “populistički” kako bi označili ideologiju i djelovanje određenih, najčešće novih političkih stranaka i političara u raznim dijelovima svijeta. Populizmu se pristupa kao specifičnom obliku organiziranja političkih stranaka. U tom smislu Paul Taggart smatra kako se pod populizmom treba razumijevati “poseban tip uređenja političke stranke što obilježava visok nivo centralizacije i u kojem ključnu ulogu u stranci ima harizmatični lider”.  Populizam jeste “politička strategija koju obilježava mobilizacija marginaliziranih segmenata društva u političku snagu, koja, koristeći se nacionalističkom i antiintelektualnom retorikom, osporava postojeće stanje, veličajući pritom obične ljude” (Robert Jansen).

Populizam, dakle, može biti i “lijevi” i “desni”, i reakcionaran i progresivan, što uglavnom zavisi od političkog i ekonomskog konteksta u kojem se javlja, kao i o vrijednostima elita kojima se suprotstavlja, dakle, populizam dijeli društvo na antagonističke grupe i koristi to naelektrisanje za stvaranje podrške svom političkom subjektu.

Populisti su šampioni kada je u pitanju dijagnosticiranje problema, glasno artikulišu sve očigledne devijacije u društvu i izvrsno se koriste emocijama ljutnje i gnjeva zbog određenog lošeg stanja u društvu, zatim dizanjem tenzija sebe prezentiraju kao glasnika koji će svu tu ljutnju i gnjev artikulisati u predstavničkim tijelima i reći u lice najodgovornijima sve ono što tinja u jednom marginaliziranom čovjeku. Ipak, postavljanje dobre dijagnoze, ne znači da ujedno prepisujete dobru I uspješnu terapiju, kao i da će liječenje biti uspješno. Budući da su ti problemi uglavnom složeni, populisti pružaju veoma jednostavne, uglavnom instant recepte, te često krive institucije koje su na snazi da koče rješavanje problema. Dakle, njihovi prijedlozi i rješenja su jednostavni za razumijevanje, a upravo zbog toga su i atraktivni za birače, iako su rijetko ostvarivi, a realno gledajući, mnogo je bolje kada populisti i ne pokušavaju da ostvare svoje ho-ruk zamisli.

Populizam “polarizira društvo, svoje političke protivnike i ‘strane elemente’ u društvu stigmatizira u ime ‘moralne većine’, potiče netoleranciju, potkopava demokratske političke institucije i nameće simplicirana pseudorješenja koja teže autoritarnoj transformaciji društva” (Zakošek, 2010., 8). Populizam kao takav predstavlja veliku opasnost za društveni i politički razvoj, ali nas i upućuje na probleme u svakom nacionalnom demokratskom projektu i na evidentnu političku i ekonomsku krizu, kako u Bosni i Hercegovini, regionu, tako i u Evropi.

Društva poput bosanskohercegovačkog su i više nego plodno tlo za jačanje populizma, a tome u prilog idu i činjenice stvaranja sve više novih političkih subjekata koji se upravo koriste metodama koje su opisane u ovom tekstu. Takvi politički subjekti najčešće u svojim imenima sadrže ime i prezime lidera, a glavne teme su im država, običan čovjek i nacija. Djelovanje takvih političkih subjekata se najbolje manifestira nakon ostvarenog izbornog rezultata, najčešće ulaze u vlast sa onima koje su najviše napadali, a sve pod isprikom patriotizma i nužnosti ulaska u vlast jer baš oni su ti koji će napokon otkočiti euro-atlantski put i spasiti državu. Suma sumarum o populistima jeste da su samo jedna epitetno lijepo upakovana kutija za poklon, ali umjesto poklona unutra se nalazi prevara.

Aldin Krivan, FLI aktivista i član Kluba mladih liderki i lidera

Prijavite se na program: Povrat demokratije / Reclaiming Democracy

Fondacija Max van der Stoel, Fondacija za evropske progresivne studije i Forum lijeve inicijative u 2020. godini realizuju program Povrat demokratije / Reclaiming Democracy

Osnovna pretpostavka je da se liberalna demokratija – zasnovana na poštivanju univerzalnih prava, neovisnih institucija i provjere i ravnoteže – u nekim zemljama postepeno zamjenjuje neliberalnom demokratijom, koju karakteriziraju snažno vodstvo, autoritarnost prerušena pod pretvaranje volje većine i institucije koje služe onima koji su na vlasti.

Cilj programa je razvoj politika vođenih vrijednostima čiji je fokus omogućiti jače građansko učešće u borbi protiv izazova s kojima se suočavaju mnoge EU i susjedne zemlje , kao  i demokratsko osnaživanje mladih progresivaca, žena i manjina.

Tema edukacije je politička ekonomija i politike zapošljavanja u Bosni i Hercegovini.

Kad? Gdje?

  1. – 8. novembar 2020., Sarajevo

Poziv za učešće na edukaciji je otvoren za sve od 18 do 40 godina starosti koji imaju osnovno znanje o organizaciji političkih partija, političkih fondacija i civilog društva.

Rok za prijavu?

Rok za prijavu je 20. oktobar 2020. godine, a prijaviti se možete putem linka: https://forms.gle/ivB15ZitDdjjWdZG8 

Radni jezik: BHS

Za sve dodatne informacije kontakt: info@fli.ba i +387 33 612 529.

Da li će doći do potpunog iseljavanja mladih iz BiH u zemlje EU?

Zemlje bivše SFRJ suočavaju se s posljedicama svoje konfliktne historije gdje su djeca i mladi pogođeni promjenama, a u toj transformaciji često su i marginalizirani. Mladi se u suočavaju  sa nizom problema za koje su velikim dijelom odgovorne državne institucije u zemlji.

Na svim nivoima vlasti nedostaje programski i strateški pristup podrške poboljšanju položaja mladih. Poražavajuća je činjenica da svaka četvrta zaposlena mlada osoba radi na poslovima koji su u potpunosti različiti od usmjerenja vlastitog obrazovanja, što uzrokuje značajne nedostatke znanja i vještina  potrebnih za obavljanje poslova. Mladi sa završenim srednjim stručnim obrazovanjem imaju vrlo slabe izglede na postojećem tržištu rada i u najvećoj mjeri ne uspijevaju se zaposliti na poslovima za koje su se školovali.

Općenito, mladi imaju najveće izglede za zapošljavanje na neformalnom tržištu rada, na nekvalitetnim poslovima sa slabim uvjetima za rad, bez bilo kakve sigurnosti. Ovo je budućnost većine mladih. Oni to znaju i ta spoznaja ostavlja dugoročne negativne posljedice na njihovo mentalno zdravlje, aktivnosti, porodični i društveni život.

Pod migracijom se podrazumijeva iseljavanje (emigracija), te useljavanje (imigracija). Prije 2012. godine migracija je zabilježena u sljedećim postocima: (iz Srbije migranti oko 31 %, iz BiH 25 % stanovništva. Posljednjih godina povećao se broj migranata. U 2015. godini zabilježena je velika nezaposlenost mladih ispod 25 godina, npr. u BiH 43 %. Pojačano je iseljavanje mladih, pogotovo iz slabije razvijenih područja. Razlozi iseljavanja su najviše ekonomski, društveni, obrazovni, politički, psihološki i dr.

Moguće posljedice iseljavanja mladih su: slabija demografska slika, pad nataliteta, smanjenje broja i udjela radno sposobnog stanovništva, destabilizacija mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog sustava. Dolazi i do posljedica na gospodarski i obrazovni sistem. Moguće prednosti iseljavanja mladih su: kvalitetna strategija povratka, kvalitetni resursi, nova znanja iskustva i inovacije, financijski i socijalni kapital.

Da bi se mladi zadržali u državi rođenja potrebno je pružati kvalitetne informacije mladima, omogućiti im prostor za dokazivanje u svim područjima djelovanja kao što su (gospodarsko, političko, obrazovno…). Potrebno je i stvarati poticajne programe za mlade, utjecati na politike medija. Najbitnije od svega je omogućiti mladima odgovarajuća radna mjesta, odnosno ona mjesta za koja su se obrazovali odgovarajućim stepenom obrazovanja.

 

 Adnan Salkić, FLI aktivista i vijećnik u OV Bugojno

Održan okrugli stol „Zaštita porodice sa djecom“

Zaštita porodice sa djecom bila je tema jučerašnjeg (6.10.) okruglog stola održanog u Mostaru. Uvodničari na okruglom stolu bili su: Lana Prlić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBIH i Malik Garibija, bivši ministar za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, a svojim učešćem doprinos okruglom stolu dao je i Ivan Boban, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBIH.

Malik Garibija je dao svoj osvrt na temu iz ugla pozicije koju je obnašao, te je bilo govora o predloženim zakonima i aktivnostima kada je u pitanju ova oblast, izmjenama i dopunama zakona, kao i vodeći se primjerom Kantona Sarajevo, zakonskim rješenjima primjenjivim i na ostale kantone i jedinice lokalne samouprave.

Na okruglom stolu Lana Prlić je prisutne upoznala o Nacrtu Zakona o zaštiti porodice sa djecom, o uspostavi alimentacionog fonda, roditeljima usvajateljima, roditeljima njegovateljima i drugim zakonima i inicijativama.  Na koncu Prlić je naglasila kako djelovanje na temama kao što su zaštita porodice sa djecom pokazuje koliko nam je zapravo stalo do svake porodice u Bosni i Hercegovini.

Obzirom na važnost same teme, nakon uvodnih izlaganja uslijedila je konstruktivna diskusija. Okrugli sto organizovan je u organizaciji Foruma lijeve inicijative uz podršku Westminster fondacije za demokratiju.

Elektronsko brojanje glasova i zaštita od izbornih prevara

U petak, 2. oktobra, u Doboju održan je okrugli sto na temu „Elektronsko brojanje glasova i zaštita od izbornih prevara“. Na okruglom stolu govorio je Elvir Karajbić, generalni sekretar SDP BiH i zastupnik u Parlametu FBiH i Esmin Mahmutović predsjednik RO SDP BiH Doboj.

Prisutni su s uvodičarima na ovom okruglom stolu razgovarali o mogućim načinima sprečavanja izbornih krađa, ali i o benefitima i manama elektronskog glasanja. Elvir Karajbić, upoznao je prisutne s dosadašnjom procedurom odnosno o Nacrtu Zakona koji je upućen u parlamentarnu proceduru. U dokumentu Nacrta Zakona naglasio je da se radi isključivo o pitanjima koja tretiraju povjerenje u proces na dan glasanja, onemogućavanje krađe glasova i prekrajanje izborne volje birača.

Elektronsko glasanje bi pored transparentnosti i smanjenja prostora za manipulaciju, mogle donijeti i mnoge druge pogodnosti. Na prvom mjestu omogućilo bi se osobama s invaliditetom, naročito slijepim osobama, da mogu lakše glasati samostalno, te da svoj glas daju potpuno tajno, što je njihovo osnovno ljudsko pravo. Također bi se ubrzao proces brojanja glasova, izračunavanja mandata, a samim tim i proces uspostave vlasti.

Iznimno nam je drago da je okrugli sto na ovu temu popraćen velikim interesovanjem prisutnih, te da je nakon uvodničara uslijedila interaktivna diskusija svih pristunih. Okrugli sto je realiziran u organizaciji Foruma lijeve inicijative uz pomoć Westminster fondacije za demokratiju.

Inicijativa za taktilne staze

Aktivista Kluba mladih liderki i lidera i vijećnik u Općinskom vijeću Stari Grad Sarajevo, Muamer Mekić, je putem Kluba vijećnika uputio inicijativu da Općina Stari Grad Sarajevo u saradnji i konsultaciji sa Udruženjem slijepih osoba Kantona Sarajevo, pripremi idejni i izvedbeni projekat prilagođavanja centralne gradske jezgre slijepim i slabovidnim osobama.

 

U Inicijativi se ističe da je centralna jezgra Starog Grada važan administrativni, obrazovni i kulturni centar Sarajeva te je istu potrebno prilagoditi slijepim i slabovidnim osobama. Inicijativa obuhvata izgradnju taktilnih staza, taktilnih vodilica i neophodne zvučne i ostale signalizacije na sljedećim rutama:

  1. Ferhadija – Sarači – Baščaršijski Trg
  2. Kombi stanica Baščaršija – Tramvajska stanica Baščaršija – Baščaršijski trg
  3. Trg Austrije (Trolejbuska stanica) – Trg Austrije (Kombi stanica) – Latinska ćuprija – Zelenih beretki – Gazi Husrev-begova – Ferhadija
  4. Trg fra Grge Martića – Tramvajska stanica Katedrala
  5. Tramvajska stanica Drvenija – Općina Stari Grad – Zelenih Beretki – Štrosmajerova – Ferhadija
  6. Baščaršija – Bravadžiluk – Vijećnica – Novi trg

Pored propisnih taktilnih vodilica na pomenutim stazama, na raskrsnicama koje se nalaze na ovim stazama, kao i na pješačkim prelazima, u Inicijativi se navodi potreba za postavljanjem zvučne saobraćajne signalizacije prilagođene slijepim osobama, kao i svjetlosne signalizacije kao dodatnog upozorenja vozačima, te ostale neophodne infrastrukture koja se propiše izvedbenim projektom.

 

U obrazloženju Inicijative se navodi da će se uvezivanjem pomenutih šest pravaca taktilnim stazama i izgradnjom druge potrebne infrastrukture slijepim i slabovidnim osobama omogućiti samostalno kretanje i pristup brojnim administrativnim, vjerskim, kulturnim, historijskim i brojnim drugim važnim objektima i institucijama uključujući Vijećnicu, Općinu Stari Grad, Begovu džamiju, Katedralu srca Isusova, Sabornu crkvu, Stari jevrejski hram, Muzej Sarajeva, Prvu Gimnaziju, kao i brojne druge važne kulturno-historijske spomenike, prostore okupljanja i održavanja kulturnih događaja, administrativne centre i institucije, vjerske objekte, itd.

 

U Inicijativi se naglašava da prilagodba centralne gradske jezgre treba biti zajednički projekat Vlade Kantona, Grada Sarajevo i Općine Stari Grad s obzirom da je je centralna gradska jezgra bitna za slijepe i slabovidne osobe s područja cijelog Grada i Kantona Sarajevo.

Održan okrugli sto „Zaštitimo prirodna bogatstva Bosne i Hercegovine“

U četvrtak, 1. oktobra, u Goraždu je održan okrugli stol na temu Zaštitimo prirodna bogatstva Bosne i Hercegovine. Panelisti okruglog stola bili su izabrani dužnosnici svih nivoa vlasti: Saša Magazinović, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Ivan Boban, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, Ernest Imamović, zastupnik u Skupštini Bosansko-podrinjskog kantona i Jasmin Bešlija, vijećnik u gradskom vijeću Grada Goražde. Također,  svoj doprinos okruglom stola dao je i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Irfan Čengić.

Bosna i Hercegovina ima izuzetno bogatstvo diverziteta, specifičnu biološku raznolikost i prirodne ljepote, te su panelisti ukazali na značaj očuvanja prirodnih bogatstava i zaštite biodiverziteta Bosne i Hercegovine kroz prizmu postojećih ili predloženih zakonskih rješenja, a poseban akcenat stavljen je na zaštitu rijeke Drine i njenih obala.

Kroz diskusiju i razgovor svoje iskustvo u borbi za očuvanje prirodnih bogatstava grada Goražda iznijeli su i aktivisti neformalne grupe građana “Spasimo Drinu”, istaknuvši koliko je, zapravo, građanski aktivizam važan kada je u pitanju borba za zaštitu okoliša.

Održan okrugli sto “Zaustavimo sukob interesa”

Danas je, u ponedjeljak 28. septrembra, u jutarnjem terminu održan okrugli sto pod nazivom Zaustavimo sukob interesa. Na okruglom stolu o  govorili su izabrani dužnosnici i dužnosnice: Irfan Čengić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, Saša Magazinović zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Jasmin Emrić zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Elmedin Konaković zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i Lejla Brčić bivša ministrica Ministarstva pravde i uprave u Kantonu Sarajevo.

Na okruglom stolu panelisti i panelistice su imali priliku govoriti o postojećim i predloženim zakonskim rješenjima, koja za cilj imaju sprečavanje sukoba interesa na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, odnosno o problemima u implementaciji Zakona osprečavanju sukoba interesa na niovu BiH, FBiH i Kantona Sarajevo.

U Federaciji sedam godina ne postoji tijelo koje može provoditi zakon jer je nadležnost uzeta Centralnoj izbornoj komisiji BiH, a nije formirano novo tijelo. Dakle, Vlada FBiH je odbila da ovaj zakon stavi u svoj Program rada iako sam na tome insistirao i to je preporuka u Mišljenju Evropske komisije – kazao je poslanik u Parlamentu FBiH Irfan Čengić.

Prisutni na ovom okruglom stolu imali su priliku uputiti pitanja izabranim dužnosnicima/ama na ovu temu.  Okrugli sto je održan u organizaciji Foruma lijeve inicjiative uz pomoć Westminster fondacije za demokratiju.

U novom formatu održana regionalna konferencija pod nazivom “Going green means local!”

Da li smo spremni da se uhvatimo u koštac s klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu? Da li su lokalne zajednice važne pri rješavanju problema klimatskih promjena? O ovim pitanjima i sličnim temama prvi dan regionalne konferencije govorili su Radovan Nikčević (Regional Cooperation Council), Branislava Jovčić (Balkan Green Energy News), Mirela Holy (bivša ministrica Ministarstva okoliša, Zagreb), Vedad Suljić (REIC Sarajevo), Igor Kalaba (Centar za okoliš Banja Luka), Damir Nikšić (zastupnik u Skupštini KS), Irfan Cengic (zastupnik u Parlamentu FBiH).

Na drugom „online danu“ regionalne konferencije imali smo priliku slušati o tome koje su to najbolje ideje i prakse lokalnih zajednica sto se tiče njihovog angažmana u rješavanju problema klimatskih promjena. Također govorili smo o finansijkim izazovima lokalnih zajednica pri suočavanju s klimatskim promjenama te njihovim kapacitetima da odgovore na ovaj problem. O ovim temama govorili/e su: Sonja Stamenkovska (Mayor of Makedonska Kamenica), Nihad Harbaš (NLogic Advisory), Antoaneta Ivanova (Balkan Green Foundation), Melani Furlan (Green Energy Cooperative – Zagreb), Beata Paroczai (European Bank for Reconstruction and Development i Ivan Kardum (AMPnet Company Zagreb). Moderatorica dvodnevnih panela bila je Marina Ridjic, AlJazeera Balkans.

Ukupno je govorilo preko 15 panelista i panelistica iz pet država regiona iz sektora privrede, politike i organizacija civilnog društva o tome šta lokalne zajednice mogu učiniti kada govorimo o održivom razvoju s ciljem sprečavanja klimatskih promjena.

Čitava dvodnevna konferencija je emitirana uživo na kanalu FES BiH, a koju možete pronaći na sljedećim linkovima: https://www.youtube.com/watch?v=heoecM7c2xI, https://www.youtube.com/watch?v=KpYmrtyerzQ.

Regionalna konferencija „Going green means local“ realizirala se uz podršku fondacije Friedrich Ebert Stiftung BiH.

Završena Socijaldemokratska akademija rodne ravnopravnosti 2020

U periodu od 25. do 27. septembra u Sarajevu, održan je posljednji, finalni susret ovogodišnje Socijaldemokratske akademije rodne ravnopravnosti. Na finalnom susretu učesnici i učesnice su imali priliku čuti i razmijeniti mišljenja i stavove s aluministima i aluministicama Socijademokratske akademije rodne ravnopravnosti, odnosno učesnicima/ama koji su ovu akademiju pohađali prethodnih godina.

Također, razgovarali su s predstavnicima međunarodnih organizacija o mogućnostima intenziviranja saradnje između aktivista/ica i nevladinog sektora. O ovoj temi razgovarali su s Nerminom Kujovićem, naučnim saradnikom u fondaciji Freidrich Ebert Stiftung BiH. O društvenim mrežama i političkoj komunikaciji putem istih, imali su priliku razgovarati s mladim zastupnikom u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Irfanom Čengićem.

Politička komunikacija i rodna ravnopravnost – šta je to i zašto je važno znati  ispravno politički komunicirati, Izrada strategije komuniciranja sa medijima, Kako napraviti političku poruku – izgradnja „priče“ teme su koje su ovogodišnji učesnici i učesnice Socijaldemokratske akademije rodne ravnopravnosti prošli/e s medijskim trenerom i novinarom Aleksandrom Hršumom.

U nedjelju učesnicima i učesnicama su dodjeljeni certifikati za učestvovanje na sedam modula Socijaldemokratske akademije rodne ravnopravnosti. Nadamo se da će znanja stečena na  Akademiji moći primijeniti u svom budućem radnom ili aktivističkom angažmanu te da će i dalje učestvovati na edukacijama ovakvog tipa koje organizuje Forum lijeve inicijative. Finalni susret Akademije održan je uz pomoć Međunarodnog Olof Palme centra.