Završena deveta Regionalna konferencija “Vučko”

Osmog septembra 2019. godine, ozvaničen je završetak devete Regionalne konferencije „Vučko 2019“ u organizaciji Friedrich Ebert Stiftunga i Foruma lijeve inicijative. Regionalna konferencija „Vučko 2019“ je i ove godine okupila političku progresivnu mladež iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Slovenije, Albanije i Bosne i Hercegovine, te je za cilj imala jačanje njihove saradnje, učenja i razmjene iskustava koja su značajna za društveno-politički angažman mladih.

Tema ovogodišnje konferencije „Vučko 2019“ bila je „Evropski projekt na Zapadnom Balkanu“, a konferencija je protekla u periodu od 4. do 8. septembra 2019. godine.

Regionalnu konferenciju „Vučko 2019“ su otvorili Jelena Pekić – direkotorica Foruma lijeve inicijative i Peter Hurrelbrink – direktor fondacije Friedrich Eber Stiftung u BiH. Tema uvodnog panela bila je „Zapadni Balkan i njegov značaj za EU“ kojeg je moderirao Adnan Ćerimagić, a panelisti i panelistkinje u bili/e su Nikoloaos Tzifakis, Alexandar Mosgoreanu, Virpi Turnen i Valentina Šarčević.

Tokom prvog panela govorilo se na temu „Nova evropska dinamika! Čemu se može nadati regija Zapadnog Balkana?“, a čiji su panelisti  bili Irfan Čengić (SDP BiH), Maja Videnović (DS Srb.), Folernc Saho (SP Alb.), te Davor Vuletić – bivši savjetnik člana Predsjedništšva BiH i predsjenik Skupštine Vanjskopolitičke inicijative BH.

Tema drugog panela bila je „Vanjske politike WB 6 – Usklađenost sa EU?“, a učešće u njemu uzeli su panelisti/kinje Domagoj Hajduković, Jasmin Hasić i Nedžma Džananović-Miraščija, a drugim panelom moderirao je Đorđe Tomić iz Centra za međunarodne odnose u Banjoj Luci.

Treći panele otvorio je moderator Adnan Rondić, novinar na Al Jazeera Balkans, sa temom „Energetska geopolitike i EU integracije Zapadnog Balkana“. O ovoj temi govoriči su Sead Turčalo, dekant Fakulteta političkih nauka UNSA i Marko Đurišić iz Socijaldemokratke stranke Srbije, te Zastupnik u Parlamentu. Ujedno sa trećim panelom zaključen je prvi dan Regionalne konferencije.

U petak 6. septembra  učesnici i učesnice su od 10:00 do 12:00h imali turističku šetnju gradom Sarajevom, a koja je podrazumijevala obilazak političkih i historijskih lokacija, kao što su: Vijećnica, Sebilj, Kazandžiluk, Katedrala Srca Isusova, Saborna crkva, Vječna vatra, te u konačnici i zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Četvrti i peti panel „Vučka 2019“ održani su u Swiss hotelu u Sarajevu. Tema četvrtog panela bila je „Saradnja između zemalja Zapadnog Balkana u procesu EU integracije“. Ovim panelom moderirao je Nebojša Lazarević, a panelisti i panelistkinje bili su Jelena Mitrović (SDP CG) i Amer Kapetanović – šef politčkog odjela u Vijeću za regionalnu saradnju.

„Perspektiva iz Brisela prema Zapadnom Balkanu“ je bila tema petog panela kojim je moderirala Aleksandra Tomanić, direktorica Evropskog fonda za Balkan. Diskutantkinja petog panela bila je Delara Burkhardt, članica Evropskog parlamenta i Saša Magazinović Zastupnik u Parlamentu i član Predsjedništva Partije evropskih socijalista.

Posljednji dan Regionalne konferencije „Vučko 2019“ sastojao se od tri panela: „Ko su agenti promjene – Organizacije civilnog društva?“, „Ko su agenti promjene – Mladi?“ i „Ko su agenti promjene – Poslovna zajednica i privreda?“. Prvim panelom moderirala je Anida Šabanović, direktorica Vanjskopolitičke inicijative BH, a učesnici su imali priliku slušati i komunicirati sa sljedećim panelistima: Nebojšom Lazarevićem, Aleksandrom Tomanić i Arsenom Baukom. O tome da li su agenti promjene mladi, u drugom panelu posljednjeg dana konferencije, govorile su Mirna Jusić, Gazela Pudar Draško i Ardita Vejseli. Moderator ovog panela bio je naučni saradnik Friedrich Ebert Stiftunga, ujedno i jedan od organizatora, Nermin Kujović.

„Vučko 2019“ završio je trećim panelom tog dana o čijoj temi su govorili Amer Kapetanović, šef političkog odjela u Vijeću za regionalnu saradnju i Milica Uvalić, profesorica ekonomije na univerzitetu u Peruđi. Posljednji moderator ovogodišnje konferencije bio je Faruk Hadžić sa Univerziteta u Tuzli, koji je ujedno i zatvorio konferenciju zahvaljujući se svim učesnicima/ama na aktivnom učešću.

Treći modul socijaldemokratske akademije rodne ravnopravnosti – Ključ

Proteklog vikenda, Forum lijeve inicijative je uz podršku međunarodnog centra Olof Palme održao treći modul Socijademokratske akademije rodne ravnopravnosti.

Treći modul je održan u Ključu, a tema ovog modula je bila „Žene na tržištu rada“. Cilj modula je bio upoznati učesnice i učesnike akademije o neravnopravnosti i položaju žena na tržištu rada, izazovima sa kojim se suočavaju te na koji način je moguće pristupiti i sistemski riješiti problem rodne neravnopravnosti na tržištu rada u našem društvu.

Učesnice i učesnici su slušali izlaganja ekspertica Jelene Močević, Besime Borić, Karoline Leaković i Amele Omić, te su razgovarali o mnogim temama vezanim za žene na tržištu rada kao što su ekonomsko osnaživanje žena, zakon o radu u BiH, međunarodnim ILO standardima, sindikalnim organizacijama žena, rodno odgovornom budžetiranju te mobingu i diskriminaciji na radnom mjestu.

Ismet Lulić: Jedan kanton – milion pravila – život (ne)vrijedi isto!

Živjeti u jednoj državi, bez obzira kako se zoveš, bez obzira kojem se Bogu moliš, bez obzira koja ti je seksualna opredjeljenost…, bi trebalo značiti jednaka prava, slobodu, vrijednost, pravila, mogućnost pa i nemogućnost.

Ali, naglasak je na onom ISTO! Možda je to tako, tačnije sigurno jeste, u mnogim zemljama, ali u Bosni i Hercegovini ipak nije. Nažalost, ili na radost mnogih! Kod nas ni život ne vrijedi isto, i to ti određuje mjesto stanovanja, i to ti određuje koliko novca imaš u džepu, i to ti određuje politika. A ako si, pak, onaj sretnik koji živi samo sekundu dalje, u susjednoj općini, onda se desi da imaš manje problema, da imaš uređeniji sistem, bolje zdravstvo, brigu o starima, o mladima, o svima. I zamisli, to je tako u komšiluku, a i dalje svi živimo u jednoj državi, pa onda u istom entitetu, pa onda u istom kantonu i na kraju shvatimo da je ipak komšiji u Općini pored bolje, uređenije! Njemu je lakše čak i kad se razboli! Koji apsurd jednog društva i jedne države!

Pohvalno je da smo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu prepoznali koliko nam tehnologija može olakšati poslovanje i rad u medicinskim institucijama, ne samo zaposlenicima nego i našim građanima. Uveli smo integrirani zdravstveni informacijski sistem (IZIS) koji omogućava da su sve informacije o osiguranicima, liječnicima i medicinskoj dokumentaciji osiguranika na jednom mjestu.

Ovaj sistem je omogućio da imamo e-karton pacijenta, e-historiju bolesti, e-nalaze, e-uputnice, e-recepte, e-naručivanje, e-izbor liječnika, e-otpusna pisma, e-sestrinsku dokumentaciju, DRG, e-ovjere osiguranja i e-ortopedska pomagala. Sve ovo je mnogo pomoglo u radu Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, medicinskog osoblja, menadžmenta domova zdravlja/bolnica, apoteka, ortopedskih kuća, Zavoda zdravstvenog osiguranja i Zavoda za javno zdravstvo. I centralni laboratorijski informacijski sistem (LIS) je veoma važan i pohvalan korak u kantonu.

Ali…

Opet smo zaboravili da se kuća pravi od temelja, i da se građani u većini općina u našem kantonu suočavaju već dugo sa problemom prilikom vađenja laboratorijskih nalaza i pretraga. Jedna od općina u kojoj je ova problematika uređena je Prozor. Pitanje je zašto i u drugim općina građani nemaju podršku da se ovo pitanje riješi.

Inače, u svojim općinama građani mogu samo izvaditi osnovne laboratorijske nalaze, dok se ostali nalazi mogu uraditi samo u zdravstvenim ustanovama grada Mostara. Sve ovo znači dodatne troškove jer da bi se odradio specijalistički pregled u Mostaru potrebno je tri puta putovati u Mostar:

• Nošenje uzoraka;
• Odlazak po nalaz;
• Specijalistički pregled.

Sve ovo podrazumijeva troškove koji nisu mali za običnog građanina, ali ukoliko bi postojala dobra volja onih koji trebaju biti zagovornici boljeg života i okruženja onda bi to značilo izdvajanje malih finansijskih sredstava i bilo bi tek jedan od koraka u nizu za vlast, ali ogroman korak za one koji očekuju jednako zdravstvo za sve, i one kojima trebamo pokazati da život zaista vrijedi isto. Najjednostavnije bi bilo, na osnovu primjera prethodno spomenute općine, da Domovi zdravlja organizuju prevoz uzoraka za laboratorijske nalaze dva puta sedmično, a u povratku bi se donosili ranije obrađeni nalazi. Čista win-win situacija!

I eto ga, na malim stvarima vidimo da bi stanje moglo biti mnogo bolje, ali treba imati želju i volju. Sigurno je da se često i sam pitam da li je svijet oduvijek bio ovakav i da li bi stanje moglo biti bolje. Sa sigurnošću mogu reći da na drugo pitanje uvijek odgovorim sa DA, jer se vodim pozitivnim primjerima i idejom socijaldemokratije, a to je, u ovom slučaju, zdravstvo za sve, i zdravstveni sistem i kvalitetne zdravstvene usluge ZA SVE GRAĐANE BIH, koje se temelje na univerzalnosti, solidarnosti, jednakosti i dostupnosti.

Građani moje općine, mog kantona, moje države ne zaslužuju rasparčanost i ograničenost zdravstvenog sistema nego jasno definisan put pacijenta na kojem se mogu razvijati dalja sistemska rješenja, da bi se dobio što zadovoljniji i adekvatno zbrinut pacijent. Međutim, moramo početi malim koracima i sa uklanjanjem prepreka sa kojima se građani susreću svakodnevno u lokalnoj zajednici.

Regionalna akademija „Progressive politics in Western Balkan“

Proteklog vikenda u Sarajevu održan je prvi modul regionalne akademije „Progressive politics in Western Balkan“. Ova akademija održana je uz podršku Olof Palme međunarodnog centra i Centre Party International Foundation a u suradnji fondacije Boris Divković i partnerskih organizacija Forum lijeve inicijative, Progres Institut, Fondacija Kemal Stafa, Centar modernih veština  i Partia Sociodemokrate e Kosoves.

Učesnici akademije su mladi članovi socijaldemokratskih i liberalnih političkih partija koji su i imali priliku slušati predavanja i participirati u radionicama na teme: Socijaldemokratija i liberalizam – šta imaju zajedničko?; Politički sistem Zapadno Balkanskih zemalja; Uvod o razvoju i kreiranju politika; Javni nastupi i komunikacija politika kroz debate; Prezentiranje politika kroz javne forume i debate; Važnost ljudskih prava i pristup u političkom aktivizmu; Feminizam i ravnopravnost spolova; Šta je populizam i kako mu se suprotstaviti te geopolitički pogled na liberalno-socijalne pokrete.

Predavači na akademiji su bili: Dušan Spasojević sa fakulteta Političkih nauka iz Beograda, Aleksandar Spasov i Toshe Zafirov iz Progresivnog instituta za socijaldemokratiju, Brahim Kajević i Jasmina Mrso iz fondacije Boris Divković, Mia Immelback iz Centre party internatonal foundation, Dajana Bakić iz Otvorenog centra Tuzla, Milos Đajić iz Centra modernih vještina, Milosz Hudun iz Projekta Poljska te Sead Turčalo i Sarina Bakić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Cilj ove akademije je edukacija i osnaživanje mladih u njihovim političkim partijama i organizacijama za bolju i konkretniju participaciju u procesu donošenja odluka.

Pored radionica i predavanja učesnici su na akademiji napravili pripremu za izradu nacionalnih projekata u svojim zemljama a koje će razviti kroz naredna dva modula ove akademije koji bi se trebali održati u Beogradi i Skoplju.

Mirnes Ćerimović: Mladi kao taoci velikokladuškog društva

Činjenica je da se naša država još uvijek neuspješno bori s posljedicama svoje konfliktne historije, pri čemu je društvena grupa koja u tim historijskim događajima nije ni učestvovala najviše pogođena, a često i marginalizirana. Riječ je, naravno, o mladima. Oni se suočavaju sa nizom problema za koje su velikim dijelom odgovorne naše državne institucije. Na svim nivoima vlasti nedostaje programski i strateški pristup podrške poboljšanju položaja mladih u Bosni i Hercegovini. Ništa bolje nego u ostatku BiH nije ni u Velikoj Kladuši, općini koja prema popisu stanovništva iz 2013. godine ima gotovo najmlađe stanovništvo u državi.

U našem gradu postoji jedna neraskidiva sastavnica, a to je mladi i problemi. Činjenica je da su ne samo zanemareni, nego i marginalizirani, te prepušteni sami sebi i kao takvi podložni kulturnom sadržaju koji im se nameće. Ako se iole organiziraju oko nečeg, primorani su da moljakaju privatne firme za finansiranje, za prostor, itd. U čitavom gradu ne postoji adekvatan prostor za mlade, mjesto gdje bi se oni okupljali, radili i razvijali. Na pitanje šta je sa Centrom za kulturu, zašto čekamo deset godina na taj prostor, koji bi mogao biti i omladinski, jedini odgovor je da nema sredstava za njegov završetak iako se svake godine troše stotine hiljada konvertibilnih maraka na nepravedno visoke beneficije i komfor općinskih dužnosnika i vijećnika.

„Mladi su naša budućnost“, ,,Na mlađima svijet ostaje“ ili „U mlade treba ulagati“ su dobro poznate fraze, pogotovo u izbornim godinama. Toliko smo se toga naslušali da to graniči sa ironijom. No, kakva je istinska slika mladosti danas? U zajednici gdje vlada politički haos, ekonomska kriza, zamrla privreda te urušenih moralnih i obrazovnih vrijednosti, mladi ne vide budućnost. Prema studiji koju je uradio UNDP, 62% mladih u BiH žele napustiti zemlju bar privremeno – ako im se ukaže prilika (studija se može pronaći na stanici www.undp.ba). Po zadnjem istraživanju jed(i)ne omladinske organizacije u Velikoj Kladuši na uzorku od 1.291 učenika na području naše općine čak njih 67% nakon završene srednje škole planira odlazak jer ne vide perspektivu u Velikoj Kladuši. Većina mladih vidi alternativu u odlasku u inostranstvo, trbuhom za kruhom, što je u potpunosti rezultat racionalnog procjenjivanja o postojećim mogućnostima i perspektivama. Stopa nezaposlenosti među mlađim uzrastima od 16 do 30 godina jeste preko 50%. Stoga ne čudi da žele napustili našu općinu zbog privremenog rada, udaje/ženidbe ili trajnog nastanjivanja u drugoj zemlji. Mnogi od njih su već preuzeli konkretne korake u tom pravcu.

Šta radi lokalna uprava po pitanju toga? Jednostavno, ništa. Niko nema želju niti motiv da vodi brigu o mladima, prioritet su stranački interesi i rješavanje problema koje oni, na lokalnom nivou, ne mogu riješiti. Prava pitanja koje mladi (i njihovi roditelji) trebaju postaviti izabranim predstavnicima jesu: Zašto Velika Kladuša nema Strategiju prema mladima? Zašto Velika Kladuša nema službenika za mlade? Zašto komsija za mlade pri Općinskom vijeću ne vodi brigu i ne sprovodi zahtjeve mladih? Sve to ukazuje da lokalna vlast nije ozbiljno shvatila socijalne i ekonomske probleme mladih u Velikoj Kladuši i da su ispred potrebna i problema mladih nalazi isključivo briga kako povećati plate i naknade, te kako zaposliti svog istomišljenika, sina, kćerku, rođaka i na taj način osigurati sebi i naredni mandat.

Sistematska (ne)briga o mladima

Iako postoje entitetski zakoni koji obavezuju vlasti da podržavaju mlade usvajajući i primjenjujući strateške dokumente, tek 43% općina u BiH ima jednu takvu strategiju prema mladima. Velika Kladuša je imala Strategiju prema mladima u periodu od 2010-2014, upitno je u kojoj mjeri je implementirana, a već četiri godine nema riječi o novoj. 62% općina ima službenika koji se bavi pitanjima mladih, s tim da oblast „mladi“ u većini slučajeva ne doseže ni 20% njihovog radnog vremena jer se bave i drugim poslovima. Nažalost, Velika Kladuša nema službenika ili službenicu za mlade i to dodatno otežava stvaranje institucionalnog puta za suradnju između lokalne uprave i građana, odnosno mladih Velike Kladuše. Također, 81% općina ima komisiju za mlade u sastavu vijeća/skupštine, ali Komisija za mlade Općinskog vijeća Velika Kladuša kao i 49% ostalih općina komisija za mlade nije funkcionalna. Djelokrug rada Komisije za mlade Općinskog vijeća Velika Kladuša je predlaganje programa kreativnog angažiranja mladih u oblasti kulture, sporta i drugih aktivnosti, organizacija seminare radi edukacije mladih, razmatranje inicijative mladih i predlaganje Općinskom vijeću, praćenje stanje i pojave u životu i radu mladih i predlaganje Općinskom vijeću programe i mjere za djelovanje Općinskog organa uprave i nadležnih službi u ovoj oblasti, briga o ostvarivanju prava djece i mladih, itd. Članovi Komisije za mlade Općinskog vijeća, po svemu sudeći, ostat će na svojim funkcijama i narednih nekoliko godina primati naknade za ovaj (ne)posao, te ostaviti rezultat iza sebe koji govori da 67% mladih želi napustiti Veliku Kladušu. Grant za projekte i mlade u 2018. godini iznosi deset hiljada konvertibilnih maraka. Sredstva iz ovog granta trošila su se uglavnom netransparentno, bez javnog poziva za dodjelu Grant sredstava i služio je često kao produžetak budžetske rezerve, a da mlade osobe ovaj (njihov) novac nisu ni vidijeli. Primjerice, iz ovog granta je prije četiri godine finansiran prijem ambasadora Republike Turske, kao i projekti nevladine organizacije Evropski pokret koji nisu bili usmjereni na rješavanje problema mladih. Navedeni podaci svjedoče da je odnos prema mladima u našoj zajednici zaista na poražavajućem nivou i da se u narednom periodu trebaju poduzeti konkretne aktivnosti za rješavanja navedenih problema sa kojima se mladi u Bosni i Hercegovini suočavaju.

Teorija kaže da je mladost značajan period ljudskog života, ako ne i najvažniji, iz perspektive postavljanja temelja profesionalne karijere. Tokom ovog perioda, mladi formulišu svoje težnje i životne ciljeve, traže i pronalaze svoje uloge i odgovornosti u društvu i kreću ka ekonomskoj nezavisnosti. Ovo takođe znači da je mladost period socijalne i psihološke tranzicije, u kojoj su mladi pozvani da donesu važne odluke i izbore koji značajno utiču na tok njihovih života. Kvalitet života mladih u velikoj mjeri zavisi od toga koliko im je uspješna tranzicija od škole do posla. Neuspjeh da se dođe do odgovarajućeg posla nakon škole može imati ozbiljani trajan uticaj na profesionalni kapacitet i vještine mladih diplomaca, kao i na njihove prihode. Strategija za mlade Općine Velika Kladuša trebala bi da utvrđuje jasno i dugoročno opredjeljenje u stvaranju obrazovnih, socijalnih, kulturnih, materijalnih, političkih i drugih uslova za trajnu dobrobit mladih te njihovo aktivno, potpuno i odgovorno sudjelovanje u društvenoj zajednici. Strategijom za mlade lokalna uprava jasno i nedvosmisleno pitanja mladih i omladinske politike stavlja na listu prioriteta unutar institucija lokalne uprave i u transparentno definisanoj saradnji sa nevladinim organizacijama da zajedničkim djelovanjem doprinesu koherentnosti razvoja omladinske politike lokalne uprave. Uspjeh ili neuspjeh u adolescentskom i mladalačkom životnom dobu izuzetno su važni. Zato je ulaganje u dobrobit mladih od suštinske važnosti. Ciljevi donošenja Strategije trebaju da podrazumijevaju: stvaranje i provođenje politika prema mladima u Velikoj Kladuši, kroz višesektorski pristup i uzimajući u obzir potrebe, zahtjeve i interese mladih. Takođe, uspostavljanje kriterija u skladu sa europskim načelima u radu javnih uprava kod provođenje politika prema mladima, utvrđivanje i definiranje mjera i preporuka za rad s mladima i omladinskim aktivnostima. Jedan od ciljeva je i jačanje sudjelovanja i uključenja mladih i njihovog informiranja na svim nivoima odlučivanja putem uređenih mehanizama sudjelovanja, jačanje volonterizma među mladima, te njihovog dobrovoljnog angažmana u aktivnostima po pitanju mladih, provođenje načela nediskriminacije, solidarnosti i etičnosti u svim aktivnostima koje se tiču pitanja mladih, te jačanje ljudskih, tehničkih i administrativnih kapaciteta omladinskih udruženja.

Evropska povelja o učešću mladih u životu na općinskom i regionalnom nivou ( – Povelja uključena u Rezoluciju 237 Stalne konferencije predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti u Evropi, usvojena 19. marta 1992. godine) definira da se učešće mladih ljudi u životu na općinskom i/ili regionalnom nivou treba nalaziti unutar okvira sveopće politike zasnovane na koherentnoj međuovisnosti sektorske politike, te obavezuje vlasti na lokalnom i regionalnom nivou, da poštuje principe ove politike i da je primjenjuje na razne oblike učešća koje ona zagovara, uz konsultacije sa mladim ljudima i njihovim predstavnicima.

Općina Velika Kladuša je za period 2010. – 2014. usvojila Strategiju za mlade i akcioni plan, ali je implementacija sa promjenom vlasti kasnila, a nakon 2014. godine se nije pokazao interes za novu i za rad sa mladima.

Pomenuto istraživanje o mladima u Velikoj Kladuši je pokazalo da su mladi ljudi, koji trebaju biti budućnost ove općine i u koje vrijedi ulagati, razočarani postupcima, politikama, sistemom i odnosom vladajućih struktura prema građanima. Svjesni su mladi u našem gradu korupcije i nepotizma, te vjeruju da se poznanstva, protekcija i političke veze smatraju najvažnijima faktorima u nalaženju posla. To praktično znači da je korupcija toliko ukorijenjena u našem društvu da se već smatra normalnim obrascem ponašanja. Koruptivne radnje moraju biti percepirane kao rak-rana društva ukoliko naša zajednica želi da ugleda svjetlo na kraju tunela. Potrebni su nam najkvalifikovaniji ljudi da popune radna mjesta, te na taj način iskoriste potencijale ove sredine.

Treba naglasiti da mladi ne odlaze samo zbog novca, tj. nedostatka posla ili zbog malih plata nego često prevagne naš mentalitet, gdje vlada nacionalizam, nepravda, nejednakost, netolerancija, zavist, diskriminacija, segregacija i negativni autoriteti. Mladima, a i nešto starijima, sa diplomama u rukama smeta to što ljudi u njihovom okruženju nemaju dovoljno razumijevanja za njihove životne izbore i stilove. Često se desi da neka manja skupina mladih koja nešto pokušava raditi bude označena kao grupa uljeza, plaćenika, ali i omaložavana od strane većine, jer u ovom gradu vlada trend da se ne može ništa napraviti i promijeniti, te da zato ne treba ništa pokušavati.

Javni poziv za autora/icu politike na temu DJECA BEZ RODITELJSKOG STARANJA U BOSNI I HERCEGOVINI

Udruženje Forum lijeve inicijative želi honorarno angažovati autora ili autoricu javne politike koja će tretirati tematiku DJECE BEZ RODITELJSKOG STARANJA U BOSNI I HERCEGOVINI.

Dati posao uključuje izradu dokumenta politike po FLI metodologiji zajedno sa izradom sažetka politike. Prijava na oglas treba da sadrži prijedlog sadržaja javne politike i osnovne teze iz date oblasti a koje će biti obrađene u dokumentu (na maximalno 2 stranice word dokumenta). Uz prijavu dostaviti CV kao i pregled urađenih politika i studija u prethodnom periodu. Prednost će imati kandidati/kinje sa iskustvom u datoj oblasti.

Krajnji rok za prijavu na oglas je 26. juli 2019. godine. Rok za izradu finalnog dokumenta javne politike je 1. novembar 2019.

Sve prijave slati na mail: info@fli.ba Za više informacija kontakt telefon: + 387 33 612 529

Neigbourhood Dialogue – Dijalog u susjedstvu

Proteklog vikenda, od 28. do 30. juna Forum lijeve inicijative učestvovao je na radnom sastanku u organizaciji fondacije Max van der Stoel i Fondacije za Europske progresivne studije koji je održan u Beogradu. Radni sastanak je nazvan „Neighbourhood Dialogue – Dijalog u susjedstvu“ a prisustvovali su predstavnici iz deset različitih zemalja. Na sastanku se razgovaralo o pozitivnim rezultatima Deepening Democracy projekta koji se realizovao od 2010. – 2018. godine.

Cilj ovog radnog sastanka bila je evaluacija i unaprijeđenje projekata koji će se nastaviti nakon što je uspješno završen ciklus prethodnih projekata. Također sastavni dio bila je i izgradnja mreže i dijaloga između različitih organizacija koje su učestovale u ovom projektu.

Tokom sastanka učesnike su pozdravili Vassilis Ntousas iz FEPS-a i Marina Ohanjanyan iz FMS-a. Nakon uvodnog obraćanja učesnicima su se obratili prof. dr Ivo Josipović i aktivista Dobrica Veselinović koji su razgovarali sa učesnicima o važnosti socijalno-društvenih pokreta i o tome kakvu ulogu civilno društvo i političke partije imaju na tom putu. Drugi dio sastanka fokus je bio na razmjeni iskustava koji su učesnici imali u svojim državama koji je moderirao Bohdan Ferens te i diskusija kako da se unaprijedi i uradi implementacija programa koji su moderirali Hedwig Giusto iz FEPS-a i Danijel Tadić iz FMS-a.

Javni oglas za izbor autora/autorice analize iz oblasti „Integriteta političkih partija“

Udruženje Forum lijeve inicijative želi honorarno angažovati autora ili autoricu analize na temu „Integriteta političkih partija“. Dati posao uključuje izradu dokumenta analize po FLI metodologiji. Analiza treba da sadrži osnovno teorijsko utemeljenje iz date oblasti te analizu integriteta političkih partija u BiH iz lijevog političkog spektra. Prijava na oglas treba da sadrži prijedlog sadržaja analize i osnovne teze iz date oblasti a koje će biti obrađene u dokumentu (na maximalno 2 stranice word dokumenta). Uz prijavu dostaviti CV kao i pregled urađenih politika, studija i analiza u prethodnom periodu. Prednost će imati kandidati/kinje sa iskustvom u datoj oblasti.

Krajnji rok za prijavu na oglas je 10. juli 2019. godine. Rok za izradu finalnog dokumenta analize je 1. novembar 2019.

Sve prijave slati na mail: info@fli.ba Za više informacija kontakt telefon: + 387 33 612 529

Završen drugi modul Akademija socijalne demokratije 2019

Tokom vikenda u Sarajevu je uspješno održan drugi modul Akademije socijalne demokratije od 14.-16. juna na temu „Multikulturalizam, model budućnosti“.  Akademija je realizovana u partnerskoj saradnji Foruma lijeve inicijative sa fondacijom Kalevi Sorsa.

Cilj ovog modula Akademije je bio da se učesnici upoznaju sa pojmom multikulturalizma te zašto je multikulturalizam model budućnosti kao i to gdje se nalazimo kao društvo.

Ova tema okupila je  mnogo učesnika iz nevladinog i političkog sektora.

Tokom ovog modula Akademije socijalne demokratije, učesnice i učesnici su imali priliku slušati predavanja doc. dr. Benjamine Londrc o multikulturalizmu i njegovim oblicima kroz historiju, zatim Jasmina Hasića o etničkoj izgradnji mira, Damira Banovića o institucionalizaciji i pravima manjina. Drugi dan je također obilježen predavanjem Hanne- Mari Tarvonen, novinarkom iz Finske o ulozi medija u multikulturalizmu, te predavanjem Srđana Vujovića o posljedicama na multikulturalizam.

Zadnji dan učesnici su zajedno sa panelistima; Ivanom Marić, Hanne- Mari Tarvonen i Ismetom Lulićem diskutovali o porastu desnog vala u Evropi i svijetu.

Javni oglas za izbor autora/autoricu javne politike

Udruženje Forum lijeve inicijative želi honorarno angažovati autora ili autoricu javne politike na temu „Studentski rad u BiH.“ Dati posao uključuje izradu dokumenta politike po FLI metodologiji zajedno sa izradom sažetka politike. Prijava na oglas treba da sadrži prijedlog sadržaja javne politike i osnovne teze iz date oblasti a koje će biti obrađene u dokumentu (na maximalno 2 stranice word dokumenta). Uz prijavu dostaviti CV kao i pregled urađenih politika i studija u prethodnom periodu. Prednost će imati kandidati/kinje sa iskustvom u datoj oblasti.

Krajnji rok za prijavu na oglas je 17. juni 2019. godine. Rok za izradu finalnog dokumenta javne politike je 1. novembar 2019.

Sve prijave slati na mail: info@fli.ba Za više informacija kontakt telefon: + 387 33 612 529

Uloga i uticaj žena na politički dijalog

Uspješno je održan treći modul Socijaldemokratske akademije rodne ravnopravnosti u Sarajevu od 24. Do 25. maja 2019. godine.

Ove godine ovaj program se održava u suradnji sa međunarodnim centrom Olof Palme i fondacijom Kalevi Sorsa iz Finske. Ovog vikenda treći modul je održan uz podršku fondacije Kalevi Sorsa. Tema modula je bila „Uloga i uticaj žena na politički dijalog“. Tom prilikom održano je nekoliko radionica i predavanja o ulozi, uticaju i dijalogu žena u političkim partijama i politici.
Jedan od pradavača je bila i trenerica iz Finske Maria Nyroos koja je prenijela pozitivna iskustva iz Finske o unutarstranačkoj participaciji žena i njihovoj komunikaciji sa građanima.

Za kraj održana je i panel diskusija na temu „Stereotipi i norme koje dominiraju javnom sferom. Diskriminacija žena u političkom dijalogu“. Panelistice na ovom panelu su bile: Maria Nyroos, Tajma Kapić i Nermina Voloder.

Politika u vrijeme digitalizacije

Proteklog vikenda u Sarajevu održana je konferencija na temu „Politika u vrijeme digitalizacije“. Konferenciji su prisustvovali mladi vijećnici, vijećnice, parlamentarke i parlamentarci kao i predstavnici nevladinih organizacija i aktivisti iz cijele Bosne i Hercegovine. Konferencija je realizovana uz podršku Laburističke partije iz Velike Britanije.

Tokom dvije panel diskusije učesnici su imali priliku diskutovati o dvije teme „Moderne tehnologije u komunikaciji sa građanima i građankama“ i „Perspektive Freelancinga u Bosni i Hercegovini“. Na panel diskusiji su učestvovali Ivan Barbalić, Irfan Čengić, Mersiha Novalić, Almir Babajić, Ismet Lulić, Feđa Kulenović, Ajdin Kahrović, Elena Babić, Adnan Družić. Pozivu za učestvovanje u panel diskusijama odazvao se i veliki broj mladih osoba iz Bosne i Hercegovine.

Ova konferencija je imala za cilj upoznavanja trenutnog stanja i relevantnih stakeholdera u društvu radi boljeg pristupanja ovoj problematici i kreiranju konkretnih inicijativa u lokalnim zajednicama.