KOLIKO ZNAMO O 14 TAČAKA EVROPSKE KOMISIJE O BIH?

U Sarajevu je u subotu, 4. jula, uz poštivanje preporučenih higijensko-epidemioloških mjera održana konferencija Kluba mladih lidera/ki na temu: “Koliko znamo o 14 tačaka Evropske komisije o  Bosni i Hercegovini?”.

Na konferenciji govorili su mladi dužnosnici/e na višim i lokalnom nivou vlasti. Panelisti/ce su u interakciji s polaznicima i publikom razmjenjivali mišljenja o dosadašnjim odnosima BiH sa Evropskom unijom, ali i zaključili da vladajuća struktura ne ulaže dovoljne napore kako bi BiH dobila status kandidata za ulazak u EU. Prisutni su se osvrnuli na nespremnost vlasti na uvođenje transparentnog i efikasnog izbornog sistema, neprovođenje presuda domaćih sudova i Evropskog suda za ljudska prava te sporo i neefikasno usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa acquis communautaireom. Opća ocjena jeste da aktuelna vlast ne prelazi sa mišljenja na djela te da će proći još mnogo godina dok Bosna i Hercegovina ne dobije status kandidata.

Nakon detaljnog upoznavanja s pomenutih 14 tačaka, polaznici/e programa Kluba mladih lidera/ki su zajedno sa svojim mentoricama, radili na konkretnim inicijativama koje će pokrenuti u lokalnim vijećima i parlamentima. Inicijative obrađuju neki od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, a čije ispunjavanje predstavlja uvjet za otvaranje pregovora za članstvo BiH u EU.

Program je realiziran u orgaizaciji Foruma lijeve inicijative uz finansijsku pomoć Međunarodnog centra Olof Palme.

INICIJATIVA O PRAVNO NEVIDLJIVOJ DJECI – SISTEMSKI RIJEŠITI PROBLEM PROSJAČENJA

Nermin Deljkić, vijećnik u Općinskom Vijeću Tešanj, FLI aktivista i ujedno član Kluba mladih liderki i lidera, podnio je inicijativa sistemsko rješavanje problema prosijačenja i prisilnog rada malodobne djece na području općine Tešanj. U nastavku teksta pročitajte njegovu inicijativu!

Oko 24.000 djece u BiH u dobi od pet do 14 godina prisiljeno je raditi, navodi se u biltenu američke Središnje obavještajne agencije (CIA), piše Večernji list. Svi bh. protokoli koji bi trebali suzbiti prosjačenje nisu prepreka da se na ulici moli za novac. Da zlo bude veće, BiH je, prema istom izvješću, prepoznata kao polazišna, odredišna i tranzitna zemlja za djecu koja se podvrgavaju trgovini ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisilnoga rada. U BiH ne postoji centralizirana baza podataka o broju djece koja su primorana na prosjačenje. Ta djeca nisu evidentirana u matičnoj knjizi rođenih, što ih čini pravno nevidljivima, uslijed čega se njima može manipulirati na razne načine, i koja su pod ogromnim rizikom od trgovine ljudima. Vlasti su donijele brojne propise, ali se stanje na ulicama već dugo ne mijenja. Na svakom koraku možemo vidjeti žene i djecu ispruženih ruku koji traže novac. Iako je obaveza Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima pri Ministarstvu sigurnosti BiH izvještavati Vijeće ministara BiH o stanju i trendu trgovine ljudima u BiH dva puta godišnje, prema dostupnim podacima iz 2014. godine, identificirano je 49 potencijalnih žrtava trgovine ljudima. Od tog broja, njih desetero je seksualno iskorištavano, troje za prisilni rad, trideset i jedno za prosjačenje, jedno u svrhu proizvodnje, posjedovanja i prikazivanja dječje pornografije, a četvero radi prisilnog sklapanja braka. Trgovci ljudima biraju djecu zbog njihove ranjivosti i naivnosti i pri tome koriste različite metode, od otmice, posredovanja drugih osoba, do ponuda za posao i dobru zaradu, a sve u cilju njihove seksualne i radne eksploatacije te prosjačenja i prisilnih brakova. Kako ističu iz Ureda ombudsmana, postojala je samo jedna žalba kada je riječ o eksploataciji djece. Mogućnosti policije u sprečavanju prosjačenja djece nisu velike. Policija ne može ukloniti prosjake s ulice jer zakon to ne dopušta. Samo može izdati prekršajni nalog ili nalog za pokretanje prekršajnog postupka, piše Večernji list. “Za taj prekršaj osobe koje budu zatečene u činjenju istog mogu biti kažnjene iznosom od 300 do 900 KM, dok osobe koje navode na prosjačenje mogu biti kažnjene s 400 do 1200 KM”, tvrde iz MUP-a. Također je za maloljetne osobe koje su zatečene u prosjačenju predviđen jednodnevni tretman u suradnji s centrima za socijalni rad.

Policija će i dalje uzaludno nastaviti pisati prekršajne naloge, a djecu ćemo i dalje viđati na ulici s ispruženom rukom kako traže novac koji će, nažalost, proslijediti nekome drugom. Nadležni pozivaju građane da ne stimuliraju prosjačenje i ne daju novac prosjacima, tvrdeći kako svoju humanost mogu iskazati na druge načine u dobrotvornim društvima, narodnim kuhinjama.

Negativne ekonomske posljedice Corona virusa „COVID-19“

Pandemija prouzrokovana Corona virusom „COVID-19“, ostavila je globalne ekonomske i socijalne posljedice u svijetu, te izazvala lokalne poremećaje u poslovanju i funkcionisanju privrednih sektora, institucija, zajednica i društva u cjelini. Mnoge zemlje u razvoju rade sve na jačanju međunarodne saradnje, te žurno traže pomoć od svjetskih sila, kako bi u što većoj mjeri sačuvale domaću privredu i zaštitile ugroženo socijalno stanovništvo. Na početku pandemije industrijski razvijene zemlje uglavnom su bile više zaokupirane vlastitim problemima. Njihova spremnost za pružanjem opsežnije pomoći bila je ograničena. Međutim pod pritiskom međunarodnih institucija mnoge razvijene zemlje su uložile značajne napore u ublažavanju ekonomskih i finansijskih posljedica u sektorima privređivanja slabo razvijenih zemalja. Jedna od primjera tih zemalja, koje su tražile svoje mjesto u skrovištu viših sila, bila je i Bosna i Hercegovina.

Prema Izvještaju o procjeni ekonomskog učinka o ekonomskoj situaciji u BiH – EIA (2020), sektor koji je najviše pretrpio štete u poslovanju, te predstavlja najranjiviju kategoriju koja se nalazi pod teretom pandemije COVID-19, jeste industrijski sektor. S obzirom na to da najveći procenat vanjskotrgovinske razmjene (% izvoz) otpada na ovaj sektor, te da ima najveću stopu učešća u BDP-u, a tako i ukupnoj zaposlenosti, za očekivati je nastavak turbulencije ekonomskih procesa unutar ekonomskog sistema BiH. Osim toga, u maniru pijuna, kao frontalno pogođena kategorija na tržištu, našli su se i tercijarni sektori. Djelatnosti, kao što su ugostiteljstvo, saobraćaj, turizam, trgovine, posljednjih godina bilježili su najizraženiji rast realne bruto dodate vrijednosti u ukupnoj bh. ekonomiji. Prema procjeni Godišnjeg izvještaja CBBiH, nosilac rasta aktivnosti u većini ekonomskih djelatnosti bio je upravo uslužni sektor (8,5%). Nažalost, sve pogođene ekonomske kategorije našeg društva, bile one iz primarnog, sekundarnog, ili tercijarnog sektora, idalje će snositi ekonomske konsekvence u narednom (post)kriznom periodu. To će najviše škoditi lokalnom građanstvu po pitanju tržišta rada, uzimajući u obzir da se ionako nalazimo u stanju cikličnog kretanja nezaposlenosti, gdje je ukupna potražnja za radom niska. Kao posljedicom recesije, u određenom periodu, može se desiti ‘paradoks štedljivosti’ od strane bh. građana pri datoj razini dohotka, a što bi zasigurno dovelo do pada domaćeg proizvoda. Na makroekonomskom planu to bi prouzrokovalo poremećaje na tržistu dobara i dovelo do disbalansiranja ravnoteže između agregatne proizvodnje i potražnje, gdje se smanjenjem potrošnje, smanjuje potražnja, a time i proizvodnja (tzv. domino efekat). Iako je opće poznata formula S=I dobar primjer za ekonomiju, i da štednja može biti korisna u srednjem i dugom roku, ali isto tako može voditi recesiju u kratkom roku.

Osim anuliranja tržišta rada, pandemija COVID-19 i povezana ekonomska kriza su sa svojim izazovima i nepoznanicama značajno usporile, kako globalni privredni ciklus tako i  tok kretanja domaće privrede. Iako su obje krize globalne, njeni uticaji su duboko lokalni. Pa tako u gradu Zenica, zbog donesenih mjera, mnoge su privatne i izvozno-orijentisane firme bile prisiljene da mijenjaju i razvijaju nove modele poslovanja, kao i da (re)organizuju vlastite lance snabdijevanja. Takve firme da bi zadržale tržišne pozicije, startni cilj im je bio da sačuvaju proizvodnju i prežive u kratkom roku, te da dugoročno osiguraju održivost rasta i razvoja svog daljnjeg poslovanja.

Pored proizvodnih privrednih subjekata, na udaru su se našle ugostiteljske i uslužne djelatnosti. Uslijed pandemije mnogi djelatnici usluga su bili primorani da zatvore svoje objekte. Efekte krize najviše su osjetile lokalne djelatnosti, kao što su hotelijerstvo, turizam, saobraćaj, frizerski saloni, trgovački centri te ostali uslužni djelatnici i obrtnici na području grada Zenice. S ciljem zaštite zeničke male privrede, lokalne vlasti su u prvom kriznom valu obezbijedile set mjera podrške preduzećima i obrtima proizvodne i uslužne djelatnosti.

Te mjere su se najčešće odnosile na:

  • umanjenje zakupnine poslovnih prostora na vlasništvu i upravljanju Grada Zenice, do 50%,
  • umanjenje zakupnine javnih površina do 50%,
  • umanjenje naknada ugostiteljskim djelatnicima za korištenje zimskih bašta, odnosno javne površine,
  • umanjenje naknada korisnicima Biznis inkubatora i Techno Parka,
  • subvencionirnje kreditnih linija od strane partnerskih banaka,
  • osiguranje sredstava iz budžeta Grada Zenice u iznosu od 300.000,00KM za podsticaj privrede.

Da li će doći do balnsiranja odnosa između države i tržišta i ponovnog uspostavljanja ravnoteže, te da li će se konsensuz početi razvijati o potrebi inkluzivnije podrške u korist privrede od strane vlasti, nakon što se pandemija obuzme, još nije jasno. U tom smislu izvozno orijentisana industrija može biti održivo sredstvo za oporavak naše zemlje od COVID-19. Zemlje u razvoju su sada prisiljene da preispitaju svoje kapacitete, modele i strategije rasta i razvoja, nakon što se pandemija završi. To znači podsticanje i promoviranje ekonomske diverzifikacije, proizvodnih kapaciteta i tehnološke nadogradnje uz istovremeno osiguravajući socijalnu i ekološku zaštitu. Neke vlade već razmišljaju koji su to trendovi, a koji bi uveliko potpomogli jačanju razvoja njihovih lokalnih proizvodnih kapaciteta.

 

FLI aktivistica: Fatima Pašić

 

Predstavljena javna politika „Podsticaj i državna pomoć u funkciji ekonomskog razvoja“

Forum lijeve inicijative je u petak, 19.  juna, organizirao promociju javne politike „Podsticaj i državna pomoć u funkciji ekonomskog razvoja“ autora mr.sc. Faruka Hadžića.

Glavni cilj politike je prikazati kako je moguće od ideje i razmišljanja doći do konkretne inicijative i izmjene zakona, a sve u svrhu bržeg i kvalitetnijeg ekonomskog razvoja. Autor je u dokumentu inicirao prijedloge o tome, kako napraviti iskorak i sa direktnog načina pomoći i poticaja preći ka indirektnom, uz primjenu poreskih olakšica i ukidanje raznih nameta, što bi u konačnici doprinijelo boljem i kvalitetnijem poslovnom ambijentu, te unapređenju  politike zapošljavanja, odnosno, poslodavac bi zaposlio radnika iz potrebe, a ne zbog ponuđenog poticaja.

Predstavljanju politike značajan doprinos dali su zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Jasmina Zubić i Irfan Čengić koji su ukazali na značaj ovakvog dokumenta. Zastupnici su prisutnima prezentirali sve ono što su do sada uradili kada je u pitanju navedena oblast, te predložili eventualna rješenja s ciljem stimulacije ekonomske aktivnosti.

Nakon predstavljanja politike i obraćanja zastupnika i zastupnice uslijedila je aktivna diskusija popraćena velikim interesovanjem prisutnih. S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju na ovom događaju poduzete su sve potrebne preventivne mjere za sigurno održavanje, a također događaj je javno prenošen na našoj Facebook stranici.

Amela Jusufović: Društvo za jednokratnu upotrebu

Čitajući i listajući beskrajne naslovnice svjetskih i domaćih medija, poznatih ličnosti i na kraju pojedinaca/ki, u modi je brinuti o okolišu hashtagom na društvenim mrežama i prefiksom eko i bio. Boravak u prirodi pod plaštom eko i bio zabluda, većini je posjeta eko selu i eksploatisanom prirodnom području koji je pretrpio toliki antropogeni uticaj da je izgubio izvorni oblik i namjenu.
Kapitalistički odnos prema prirodi, viđenje resursa kroz prizmu zarade i zagađivanja, uzima danak u nekad bogatoj netaknutoj prirodi Bosni i Hercegovine. Skoro i da nema dijela šume, rijeke, livade ili pašnjaka bez ostataka plastične ambalaže za jednokratnu upotrebu, stakla, limenki i metala. Bosanskohercegovačke planine su se pretvorile u radilišta nekontrolisane i neplanske gradnje, gabaritnih hotela, kuća i vikendica, pod okriljem vladajućih političkih struktura a rijeke glavni recipijenti komunalnih, industrijskih i fekalnih otpadnih voda. A imaju li obavezu da nam štite zajedničku imovinu?
Da se vratimo na eko i bio zamazivanje očiju i stvarnosti i zadatak centara moći: aktuelna zakonska rješenja u zaštiti prirode u BiH propisuju set mjera u zaštiti prirodnih dobara kao zaliha tvari i energije, zaštitu tla, voda, klime i atmosfere podrazumijevajući zaštitu zraka ali i veliku borbu u zaštiti biodiverziteta kao temelj opstanka mnogih vrsta, kao i naše ljudske- samoprozvanih vlasnika prirode koji su odavno preuzeli nadmoć. Na ove mjere, nastavljaju sve dokumenti i deklaracije o očuvanju prirode poput:
• Direktive o zaštiti staništa i Direktive o pticama kojih se često sjetimo dok godinama kroz sezone posmatramo Park prirode Hutovo blato dok gori, i staništa i ptice,
• Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune, Konvencije o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa dok samo u sezoni 2019/2020 umiru četiri jedinke medvjeda Ursus arctos, jedinke na Crvenoj listi faune FBiH,
• Konvencije o biološkoj raznolikosti,
• Konvencije o močvarama od međunarodnog značaja, posebno kao značajnih staništa ptica močvarica, a močvarnim staništima u BiH svakodnevno prijete požari, zagađenje otpadom, isušivanje, kontaminacija otpadnim vodama i na kraju nestajanje.
Sve ove direktive i propisi sadržani su u mreži Natura 2000, mreži koju čine područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i staništa Evropske unije, a kojoj teži i Bosna i Hercegovina. Implementacija svih navedenih slova na papiru svjesno zastajkuje dok se neumoljivo uništava svaki pedalj prirode.
Da li smo kao društvo svjesni da su usvojeni dokumenti oružje u rukama pojedinca? Mi imamo pravo da ukazujemo na potrebu institucionalne obavezne zaštite našeg dobra, naše zajedničke svojine, naših šuma, rijeka i njihovih stanovnika.
Postavlja se pitanje šta nam je zaista važno, šta nas pokreće u akciju, u otpor i u nepristajanje. Da li bi to moglo da bude ono zajedničko – priroda, zrak, voda, stabla, hrana? Da li će se borba protiv MHE (minihidroelektrane) u BiH iz Kruščice, Jablanice i sa Sutjeske preseliti i pretvoriti u masovni pokret protiv eksploatacije šuma, zagađivanja rijeka, nepropisnog odlaganja otpada i očuvanja biodiverziteta? Da li će nas pokrenuti Trgovska gora i nuklearni otpad na Uni, našem nepocjenjivom vodnom blagu? Da li ćemo prešutiti pokoravanje jedinog preostalog resursa, naše prirode, kapitalu i profitu, pristati na jednokratno korištenje svega što garantuje trenutnu zaradu u zamjenu za nestanak?

Proizvodnjom hrane ublažiti posljedice ekonomske krize

Na sjednici Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo usvojena je incijativa FLI aktiviste Muamera Mekića, a tiče se poljoprivrednog zemljišta koje je u vlasništvu Općine Stari Grad Sarajevo i kojim gazduje Općina Stari Grad. Inicijativom je predviđena dodjela zemljišta poljoprivrednicima i onima koji to žele postati.

Načelnik će sa Službom za privredu, Službom za imovinsko – pravne poslove i katastar, te putem pravobranilaštva utvrditi koje je to zemljište kao i uslove i način dodjele istog.

Ekonomske posljedice pandemije COVID 19 su nesagledive i hiljade ljudi je ostalo bez posla, tako da je u ovom trenutku ova inicijativa od presudnog značaja za stanovništvo Općine Stari Grad, kako bi sebi obezbijedili najvažniji resurs za život, a to je hrana.

Mekić se nada da će ovaj primjer slijediti sve općine u BiH jer bez jake poljoprivrede neminovan je još veći ekonomski pad i potrebno je poduzeti sve mjere kako bi se ublažile posljedice  uzrokovane pandemijom.

Miloš Đajić: Tik tok u političkoj kampanji

TikTok je tokom pandemije Covid 19 bila aplikacija koja je najviše puta preuzeta i sa najvećim povećanjem broja korisnika i korisnica. O TikTok – u sam prvi put čuo, a gde drugde nego na Spark.Me konferenciji prošle godine. Lars Silberbauer nas je pitao ko koristi TikTok? U velikoj sali sa preko 400 mesta samo nekoliko ruku se podiglo. U pauzi nakon predavanja sam je instalirao i kada sam se vratio kući pitao sam moje princeze da li je koriste? Odgovori su bili da je bezveze i da znaju za nju ali je ne koriste. Manje od godinu dana kasnije to je aplikacija na kojoj provode sate skrolujući ili snimajući se.

Kineski Internet

Pisao sam malo o tome da do prošle godine i tehnološkog sukoba USA i Kine nije se mnogo govorilo o dva Interneta, kineskom i globalnom. Kina stalno insistira na „suverenitetu interneta“, što znači da „narod“ mora da ima potpunu kontrolu nad internetom u okviru granica svoje zemlje. Stoga se i oko Tik Toka vodi bitka gde se npr. nalaze naši podaci, na serverima u Kini ili u USA kao što tvrde iz kompanije?

Mreža TikTok je tek prva stanica na kojoj se ova dva Interneta susreću. TikTok predstavlja budućnost društvenih mreža i korisničkog Interneta uopšte. Društvene mreže koje smo do sada koristili samo su pojačavale naše urođene instinkte. Kod TikToka algoritam je taj koji sve određuje.

Kompanija ByteDance koja je kreirala TikTok je jedna od 10 vodećih kineskih kompanija koje su aktivne na polju razvoja veštačke inteligencije. U Kini je ona poznata po unapređenom korišćenju mašinskog učenja u svrhu predviđanja i personalizacije sadržaja.

TikTok

TikTok je nastao u Kini i tamo se naziva Douyin. Da bi ga koristili u Zapadnom Internetu napravljena je apilakcija Musical.ly koja je kasnije postala TikTok. S obzirom da dolazi iz Kine nemojte se iznenaditi što će vam druge aplikacije govoriti da je ona nebezbedna za povezivanje.

Tik Tok je društvena platforma za deljenje kratkih video sadržaja koje stvaraju sami korisnici. Okrenut je ka muzici i ona je podloga gotovo svakog objavljenog vido sadržaja. Danas već imamo globalne muzičke zvezde čije su pesme postale popularne prvo na TikTok – u, a kasnije su se prelile na druge medije. Tehnološki, u pitanju je beskonačni algoritamski personalizovani balon odabranog video sadržaja do 60 sekundi koji se sam pušta.

Kada kao novi korisnik skinete aplikaciju očekujte iznenađenje. Neće vam biti potrebno da kreirate nalog, ostavite podatke, tražite prijatelje… Ništa od toga vam ne treba. Suština TikTok-a je vrlo jednostavna: otvori aplikaciju i video sam kreće. TikTok vas neće pitati ko ste, ko su vam prijatelji, odakle ste i šta volite. Naravno da možete sve to naknadno da unesete ako želite ali vas to ne ograničava u njegovom korišćenju. TikTok algoritmu vaši podaci zapravo i ne trebaju. On već „sve zna” ili će jako brzo shvatiti prateći vaše ponašanjena Internetu. Iznenadićete se šta će biti prva ponuda video sadržaja jer su to teme i videi koji se u podneblju odakle se logujete najčešće gledaju. TikTok korisniku pod nos gura sadržaj, a ne druge korisnike. To je ta razlika u odnosu na sve druge društvene mreže.

Mladi

Poznato je da u svakoj komunikaciji koristimo kanale koji najefikasnije prenose našu poruku i stižu do ciljne javnosti. Ako posmatramo danas, TikTok je mreža mladih. Oni su tu i to je njihov svet. I ako sam dugo na Internetu bilo je trenutaka kada se tamo osećao kao potpuni stranac. Rečenica moje mlađe princeze (14 god):

“Nemoj da otvaraš nalog. Nećete valjda da nas smarate sa politikom na TikToku? To je mreža za zabavu.” dovoljno govori kako oni doživaljavaju TikTok.

Nekim mladima ćemo naravno moći da se obratimo preko Instagrama ali vredi uložiti vreme, kreativnost i strpljenje u istraživanje TikToka. Za sada nema mnogo političara i političarki koji ga koriste. Pred nama je kampanja i biće interesantno videti ko će se upustiti u jedan drugačiji način komunikacije sa mladima. Tu pre svega mislim na touchscreen generaciju (generacija Z), koja vrlo brzo prelazi sa Instagrama na TikTok.

TikTok vam nudi mogućnost za „engagement“ sa ovom ciljnom grupom kakav do sada nije postojao. Ono što je za sve političke subjekte važno da znaju, a to je da se do ciljne grupe na TikToku mora stići organski. To znači da se mora uložiti vreme, vreme, vreme i kreativnost, brzina, ideja i modernost.

Politička komunikacija

Kao jedan od prvih koji se ohrabrio da koristi TikTok u svojoj kampanji je Joshua Collins koga čak nazivaju TikTok kandidatom”. On pokušava da ponovi uspeh Alexandria Ocasio-Cortez koja uspeh u svojoj kampanji je napravila kroz Instagram storyGreta i drugi mladi aktivisti i aktivistkinje su takođe koristili TikTok u svojim kampanjama. Oni su na ovaj način sadržajem prilagođenim mladima uspeli da generišu podršku i da stvore svoje zajednice pratilaca.
Kao što smo govorili u priručniku ključno pitanje za sve političke subjekte je da li imaju hrabrosti da se opuste i pripreme sadržaj koji će biti cool za mlade? Ako su spremni da uče, ne gledaju na ljude sa nebeskih visina, imaju ideja i kreativnosti i kroz vreme grade svoj uspeh onda postoji šansa za uspešnom TikTok kampanjom.

Poziv za učešće u Socijaldemokratskoj akademiji rodne ravnopravnosti 2020

Forum lijeve inicijative uz podršku Međunarodnog centra Olof Palme, poziva sve zainteresovane osobe da se prijave za učešće u Socijaldemokratskoj akademiji rodne ravnopravnosti 2020. Jedan od modula Socijaldemokratske akademije rodne ravnopravnosti će biti realizovan uz podršku Kalevi Sorsa fondacije iz Finske.

Sudjelovanjem u Akademiji rodne ravnopravnosti imate priliku da razmijenite iskustva, unaprijedite svoja znanja i vještine za društveno i političko djelovanje. Demokratski procesi i položaj žena, Institucionalni i zakonski okvir za rodnu ravnopravnost, Žene na tržištu rada i političke vještine, Učešće žena u političkom dijalogu i Žene, mir i sigurnost su teme koje vas očekuju na Akademiji.

Akademija podrazumijeva V modula, koji su navedeni ispod. Kako smo suočeni sa situacijom pandemije i mjerama koje su uvedene od strane nadležnih institucija kada su u pitanju javna okupljanja, o datumima održavanja navedenih modula ćemo naknadno obavijestiti prijavljene učesnike/učesnice. Dosadašnja praksa Foruma lijeve inicijative je bila da se moduli održavaju vikendima te podrazumijevaju fizičku prisutnost, čime je i rad mnogo produktivniji. Nadamo se da ćemo i kroz svih pet navedenih modula, uspjeti organizovati aktivnosti na ovaj način, ali ukoliko budemo morali iste organizovati online, naravno da ćemo o svemu na vrijeme obavijestiti.

  • I i II modul
    Teme: Demokratski procesi i položaj žena
    Institucionalni i zakonski okvir za rodnu ravnopravnost
  • III modul
    Tema: Uloga i uticaj žena na politički dijalog
  • IV modul
    Tema: Žene na tržištu rada i političke vještine
  • V modul
    Teme: Žene, mir i sigurnost 

Da bi uspješno završili Akademiju i dobili certifikat, potrebno je da prisustvujete na svim modulima, a moguć je jedan izostanak uz opravdan razlog.

Svi zainteresovani mogu se prijaviti putem online linka: https://forms.gle/7cVFjGBWYp98ZM4A8 najkasnije do kraja dana 13. maja 2020. godine. Broj polaznika/ca je je ograničen (20 učesnika/učesnica).

Molimo vas da unutar online aplikacije, popunite polje motivaciono pismo koje će imati presudnu ulogu u odabiru kandidata/kandidatkinja, te ukoliko isto ne popunite prijavu ćemo smatrat nepotpunom.

Učešće na Akademiji je potpuno besplatno. Troškove hrane i osvježenja, prevoza, kao i smještaja za učesnike i učesnice pokrivaju organizatori.

Za sve dodatne informacije obratite nam se putem kontakta: +387(33) 612-529 ili na e-mail: info@fli.ba.

 

Društveni aktivizam

Aktivizam predstavlja nenasilan način borbe za podizanje svijesti i rješavanje problema određene grupe ljudi ili cjelokupnog društva. Aktivizmom se skreće pažnja na ugroženu populaciju, njihove probleme i na rješavanje istih.

Cilj samog aktivizma jeste da preko aktivnosti uspije da unaprijedi stanje, podigne svijest, zaštiti određenu grupu, spriječi nasilje, sve u zavisnosti o kojem tipu aktivizma govorimo (socijalni, ekonomski, politički ili ekološki aktivizam). Dakle, aktivizam igra važnu ulogu u stvaranju boljih uslova za život cijele zajednice.

Ključni problemi društvenog aktivizma kod mladih: izuzetno niska ocjena angažmana mladih u nevladinom sektoru, neučešće mladih u nevladinom sektoru na lokalnom nivou i lokalnom aktivizmu uopšte, nepoznavanje mehanizama aktivnog učešća ili nedovoljno korištenje tih mehanizama, nezainteresovanost za politiku, stopa izlaska mladih na izbore je nezadovoljavajuća, nespremnost na volontiranje i pomaganje razvoju lokalne zajednice, premalo se promovišu aktivne uloge mladih u društvu, nedovoljno umrežavanje omladinskih udruženja itd.

Moguće mjere i preporuke:

Popularizirati društveni aktivizam mladih i njihovo učestvovanje u društvu, posebno kroz njima dostupne javne elektronske medije, radijske i TV-emisije, ulagati u štampane omladinske magazine, zatim u određena takmičenja u pojedinim oblastima aktivizma, naprimjer, konkurs za najbolji projekat mladih u određenoj oblasti i slično.
Kreirati javne kampanje o potrebi većeg učešća mladih u aktivnostima od javnog značaja.
Programski stimulirati i promovirati angažman mladih u nevladinim udruženjima. Dodatno, staviti kriterij bavljenja aktivizmom i omladinskim organiziranjem kao prednost u konkursima za zapošljavanje u javnim institucijama i sl.
Programski stimulirati i promovirati profiliranje i umrežavanje omladinskih organizacija.
Programski stimulirati i promovirati razvoj volontiranja i omladinskog angažmana.
Programski stimulirati i promovirati prihvatanje principa učešća mladih u društvu, u široj javnosti te veće razumijevanje ove teme kod donosioca odluka.
Programski stimulirati i promovirati medijske sadržaje sa temom o učešću mladih u društvu i podizanju svijesti o njihovim potrebama.
Programski stimulirati i promovirati obuku nevladinog sektora o procesima stvaranja politika prema mladima.
Programski stimulirati i promovirati obuku nevladinog sektora o metodama zagovaranja i lobiranja.
Programski stimulirati i promovirati aktivnosti udruženja.
Pružiti više od vlasti svih nivoa projektima neformalnog obrazovanja i vršnjačke obuke.
Subvencijama omogućiti mladima korištenje prostora za organiziranje koncertnih, pozorišnih, umjetničkih, sportskih i drugih sadržaja za koje pokazuju interes.
Finansirati programe obuke upoznavanja mladih s njihovim pravima i obavezama u društvu .
Institucionalno podržati mlade na planu budžeta za mlade, stvaranja politika prema mladima, rada s mladima, informiranja te učešća mladih u vladinim tijelima i parlamentarnim komisijama u vezi s pitanjima mladih, kao i umrežavanja omladinskih udruženja i predstavljanja mladih.
Povećati budžetska izdvajanja za omladinske organizacije i projekte namijenjene isključivo mladim.

Prvi modul programa “Političko osnaživanja žena” se odgađa zbog novonastale epidemiološke situacije

Poštovani/e,
želimo Vas obavijestiti da se održavanje prvog modula programa “Političko osnaživanja žena” odgađa zbog novonastale epidemiološke situacije. Zbog sigurnosti i zdravlja učesnika/ca koje nam je na prvom mjestu slijedit ćemo preporuke Vlade KS i Kriznog štaba.

Također želimo saopštiti da uslijed velike zainteresovanosti i odgode prvog termina ostavljamo otvorenim rok za prijave do sljedećeg petka, 20. marta 2020. godine.

Novi preliminarni termin koji je planiran za održavanje prvog modula je 24-26. april.

Unaprijed se zahvaljujemo na razumijevanju i ukoliko imate nekih pitanja molimo Vas da se ne ustručavate da nas kontaktirate!

Poziv za aktivistice za sudjelovanje u programu Političko osnaživanje žena

Forum lijeve inicijative (FLI) i Fondacija Friedrich Ebert (FES) pozivaju sve zainteresovane aktivistice da se prijave za učešće u programu „Političko osnaživanje žena“.

Program ima za cilj osnaživanje kapaciteta žena za društveno-političko djelovanje bazirano na socijaldemokratskim vrijednostima i principima. Krajnji cilj Programa jeste naglasiti značaj inicijativa kao ključnog alata za rješavanje socio-ekonomskih problema (sa naglaskom na lokalni nivo), te osnažiti žene da budu nositeljice tih promjena.

Učesnice Programa će imati priliku da se, kroz rad sa mentorima/cama, upoznaju sa svim procesima izrade i pokretanja inicijativa baziranih na istraživanju, konsultacijama, promociji i zagovaranju kao važnom aspektu razvoja svijesti kod građana/ki za aktivno uključivanje u procese donošenja odluka. Zajedno sa mentorima/cama dodatno će se raditi na pripremi i komuniciranju pokrenutih inicijativa prema relevantnim akterima i javnosti.

Za pripremu inicijativa, prednost će biti i moduli organizovani tokom Programa, gdje će učesnice kroz rad s ekspertima/cama dobiti informacije o određenim temama bitnim za lokalnu zajednicu. Također, kroz Program će raditi na izgradnji svojih komunikacijskih i pregovaračkih vještina.

Teme koje će biti obrađene u sklopu Programa i za koje će se učesnice moći odlučiti su:
• Sretna djeca i dostojanstvena starost (briga o djeci i starim licima, predškolsko i osnovno obrazovanje, usklađivanje privatnog poslovnog i društvenog života, tržište rada i adekvatni uslovi za rad…)
• Živim zdravo u svom gradu (ekološka osviještenost, prikupljanje i odlaganje otpada, utopljavanje zgrada, upravljanje prirodnim resursima, održavanje javne čistoće, vodosnabdijevanje…)
• Kvalitetan i sadržajan društveni život za sve nas (infrastruktura i ustanove kulture i sporta, kulturni i sportski sadržaj, lokalne radio i televizijske stanice…)
• Moja zajednica je sigurna (zaštita ljudskih prava i sloboda, lokalni javni prevoz, javna parkirališta, javni red i mir…)
Program uključuje susrete i edukacije sa organizatorima/cama, ekspertima/cama i mentorima/cama na Programu, te kontinuiran rad sa mentorima/cama.

Period i termini održavanja modula će biti vikendima i to:
• I modul: 27―29. 3. 2020.
• II modul: 24―26. 4. 2020.
• III modul: 29―31. 5. 2020.

Poziv za učešće u Programu je otvoren za sve osobe koje ispunjavaju sljedeće uslove:
• članstvo i aktivizam u političkoj partiji;
• članstvo i aktivizam u NVO te istaknuti aktivizam i društveno djelovanje kroz lokalnu zajednicu;
• obavezno prisustvo na 80% svih aktivnosti tokom trajanja Programa;
• izvršavanje zadataka koji su sastavni dio Programa;
• aktivan rad i dostupnost u radu sa mentorima/cama.
Organizatori/ce snose troškove smještaja, ishrane, osvježenja te učešća na Programu. Učesnice same snose putne troškove.

Sve zainteresovane učesnice mogu se prijaviti na ovaj program putem ONLINE LINKA: https://forms.gle/JPqhtR5cRmCysbfj7

Rok za prijavu je 12. 3. 2020. godine do 16:00 sati.

Ukoliko imate nekih dodatnih pitanja, budite slobodni da nam se javite na e-mail adresu: info@fli.ba i/ili merima.ejubovic@fes.ba ili na broj telefona: +387 33 612 529 (Forum lijeve inicijative) i/ili +387 33 722 010 (Fondacija Friedrich Ebert).

Regionalna konferencija u Skoplju i finalni modul ProgWeb akademije

Uspješno je okončana prva generacija Regionalne akademije ProgWeb u kojoj je učestvovao Forum lijeve inicijative zajedno sa drugih šest fondacija sa prostora Zapadnog Balkana. Regionalna akademija je realizirana uz podršku Međunarodnog Olof Palme centra i Međunarodne fondacije Center party.

Zajedno s trećim, a ujedno i posljednjim modulom, održana je i Regionalna konferencija u Skoplju u periodu od 6. do 9. februara, a domaćin ove konferencije bio je bivši premiijer Republike Sjeverne Makedonije, Zoran Zaev.

Tema posljednjeg modula Regionalne akademije bila je lobiranje, a učesnici su imali priliku da učestvuju na dvije radionice te potom i praktično lobiraju za nacionalne projekte na kojima su radili u proteklom period u okviru ProgWeb radionica.

Prva generacija Regionalne akademije zatvorena je finalnom konferencijom na kojoj su učestvovali i predstavnici/e Foruma lijeve inicijative ― Anida Šabanović kao moderatorica i Hamza Pecar kao panelista. Također iz Bosne i Hercegovine su učestvovali i predstavnik Socijaldemokratske partije Saša Magazinović te predstavnik iz Regional Cooperation Council, Amer Kapetanović.