Zemlje bivše SFRJ suočavaju se s posljedicama svoje konfliktne historije gdje su djeca i mladi pogođeni promjenama, a u toj transformaciji često su i marginalizirani. Mladi se u suočavaju sa nizom problema za koje su velikim dijelom odgovorne državne institucije u zemlji.
Na svim nivoima vlasti nedostaje programski i strateški pristup podrške poboljšanju položaja mladih. Poražavajuća je činjenica da svaka četvrta zaposlena mlada osoba radi na poslovima koji su u potpunosti različiti od usmjerenja vlastitog obrazovanja, što uzrokuje značajne nedostatke znanja i vještina potrebnih za obavljanje poslova. Mladi sa završenim srednjim stručnim obrazovanjem imaju vrlo slabe izglede na postojećem tržištu rada i u najvećoj mjeri ne uspijevaju se zaposliti na poslovima za koje su se školovali.
Općenito, mladi imaju najveće izglede za zapošljavanje na neformalnom tržištu rada, na nekvalitetnim poslovima sa slabim uvjetima za rad, bez bilo kakve sigurnosti. Ovo je budućnost većine mladih. Oni to znaju i ta spoznaja ostavlja dugoročne negativne posljedice na njihovo mentalno zdravlje, aktivnosti, porodični i društveni život.
Pod migracijom se podrazumijeva iseljavanje (emigracija), te useljavanje (imigracija). Prije 2012. godine migracija je zabilježena u sljedećim postocima: (iz Srbije migranti oko 31 %, iz BiH 25 % stanovništva. Posljednjih godina povećao se broj migranata. U 2015. godini zabilježena je velika nezaposlenost mladih ispod 25 godina, npr. u BiH 43 %. Pojačano je iseljavanje mladih, pogotovo iz slabije razvijenih područja. Razlozi iseljavanja su najviše ekonomski, društveni, obrazovni, politički, psihološki i dr.
Moguće posljedice iseljavanja mladih su: slabija demografska slika, pad nataliteta, smanjenje broja i udjela radno sposobnog stanovništva, destabilizacija mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog sustava. Dolazi i do posljedica na gospodarski i obrazovni sistem. Moguće prednosti iseljavanja mladih su: kvalitetna strategija povratka, kvalitetni resursi, nova znanja iskustva i inovacije, financijski i socijalni kapital.
Da bi se mladi zadržali u državi rođenja potrebno je pružati kvalitetne informacije mladima, omogućiti im prostor za dokazivanje u svim područjima djelovanja kao što su (gospodarsko, političko, obrazovno…). Potrebno je i stvarati poticajne programe za mlade, utjecati na politike medija. Najbitnije od svega je omogućiti mladima odgovarajuća radna mjesta, odnosno ona mjesta za koja su se obrazovali odgovarajućim stepenom obrazovanja.
Adnan Salkić, FLI aktivista i vijećnik u OV Bugojno
