„Ženski sport izraz je prava na ravnopravnost i slobodu svih žena u preuzimanju kontrole
nad svojim tijelima i javnom sudjelovanju u sportovima, bez obzira na nacionalnost, dob,
invaliditet, spolnu orijentaciju ili vjeru.“
Deklaracija Europskoga parlamenta nakon Izvještaja ženskih klubova o ženama i sportu (2003.)
Sport može biti održiv u društvenoj sredini ako je dostupan svima, ako uključuje veliki broj mladih u organizovanim sportskim organizacijama i ako sredina prepozna, prati sportske talente preko kojih se postižu i održavaju vrhunski rezultati.
Sport može dati pozitivan doprinos društvu, bavljenje sportom potiče međusobno poštovanje, tolerantnost i razumijevanje spajanjem ljudi različitih spolova, rasa, religija, dobi i imovinskog stanja. Sportske aktivnosti, ako su pravilno vođene, mogu biti sredstvo borbe protiv diskriminacije, predrasuda i stereotipa.
Iako je sport pozitavan doprinos društvu uvijek je prisutno stanje u kojem žene i djevojčice još uvijek manje sudjeluju u sportu. Ideja da se žene i djevojčice bave sportom u našem društvu još uvijek nailazi na tradicionalnu, kultorološku i društvenu predrasudu.
Sportistkinje u BiH nemaju jednak tretman kao njihove muške kolege. One se od najmlađeg uzrasta suočavaju sa rodnim stereotipima i predrasudama, gdje im se jasno pokazuje da se ženski sport manje cijeni nego muški. Iako ulažu podjednak trud i napor, postižu značajne rezultate, imaju slabiju medijsku zapaženost u medijma, sportskim vijestima i na TV programima.
Samim tim klubovi dolaze do otežanih uslova rada, demotivišu se kako žene i djevojčice tako i treneri, te se treniranje ženske ekipe posmatra kao poslednja solucija za nečiju karijeru.
Finansiranje ženskih sportskih klubova je puno manje u odnosu na finasiranje muških sportskih klubova, dok mješoviti sportski klubovi imaju malo veću finansijsku podršku nego ženski sportski klubovi.
Žene i djevojčice koje se bave sportom prvenstveno su zdravije, jačaju svoje samopouzdanje, pružaju sebi mogućnost za razvijanje liderskih vještina, socijalizuju se i kvalitetno provode svoje slobodno vrijeme. Veoma je važno raditi na tome da se što veći broj devojčica bavi sportom i vježba.
Da bi ženski klubovi dobili na značaju mora s raditi na razbijanju rodnih stereotipa i predrasuda, žene treba da budu više zastupljene u upravljačkim strukturama i pozicijama u sportu, kao i zastupljenost ženskih klubova i žena u sportskim programima.
Povećanjem finansiranja ženskih klubova stekli bi se uslovi za napredak ženskih sportskih klubova i sportiskinja.
Aiman Sawanda, FLI aktivista i vijećnik u OV Sanski Most
