Kao aktivista u zaštiti prirode i prirodnog naslijeđa, primarno na lokalnom nivou i kao vijećnik u Općinskom vijeću Tešanj, prepoznat od strane građana kao njihov glas u tijelima odlučivanja, skupa s drugim aktivistima s područja općine Tešanj oformili smo neformalnu grupu građana ‘Valter brani Usoru’.
Kroz pokret koji je nastao kao inicijativa slobodnih, mislećih i osviještenih građana da učinimo sve što je do nas u zaustavljanju izgradnje četiri male hidroelektrane na prostoru Općine Tešanj. U okviru aktivizma protiv izgradnje MHE podnio sam zahtjev za brisanje iz Prostornog plana 2020-2040 općine Tešanj već ucrtane tačke na kojima su predviđali izgradnju istih. Aktivno kroz neformalnu grupu, radio sam na blokiranju davanja dozvole za izgradnju asfaltne baze, učestvovanjem u fizičkom čišćenju lokacija planirane izgradnje na obalama rijeke Usore kako bi se još jednom istakao značaj čistih obala i rijeka i njihov uticaj na zdravlje i život ljudi. Mala pobjeda nevladinih organizacija da FBIH ukine subvencioniranje malih hidroelektrana i time onemogući investitorima dalju degradaciju ekosistema oko rijeka i u samim rijekama je dodatni vjetar u leđa i direktna podrška inicijativi da se spriječe MHE na Usori. Ono što je u bliskoj vezi s incijativom protiv MHE jeste i aktueliziranje problema nelegalne sječe šume na području Opštine Teslić, koja će u narednom periodu biti dio ozbiljne istrage. Apelovali smo da se opcija izgradnje MHE od početka izbace iz procesa donošenja Prostornog plana koji predviđa već usvojena Odluka o pristupanju.
Bosna i Hercegovina je jedna od posljednjih evropskih zemalja koja može biti ponosna na svoje divlje i netaknute rijeke. Više od četvrtine svih ugroženih evropskih vrsta riba koje žive u tekućoj vodi svoje posljednje utočište nalaze u našoj zemlji. Na 240 vodotoka Bosne i Hercegovine već je izgrađeno preko 100 malih hidroelektrana (MHE), a stotine novih se planira, isključujući javnost iz procesa odlučivanja čime se direktno krši Aarhuska konvencija. Iskustvo iz prethodnih godina govori da izgradnjom MHE općine ostvaruju daleko veće gubitke od profita.
Neusvajanjem pravilnika o ekološki prihvatljivom protoku ili njegovom neprovođenju, korita rijeka ostaju suha sedmicama i mjesecima nakon izgradnje MHE. Lokalnim zajednicama prijeti nedostatak vode za piće i tehničke vode, a riblji fond drastično opada. Ovi negativni uticaji su dodatno pojačani globalnim klimatskim promjenama.
Zbog svega navedenog, Koalicija za zaštitu rijeka, u okviru koje djeluje i neformalna grupa građana ‘Valter brani Usoru’ uputila je zahtjev za usvajanje i potpisivanje Deklaracije “Općine bez brana” prema općinskom Načelniku i OV Tešanj sa zaključcima da smo svjesni prava stanovnika naše općine i budućih generacija na kvalitetan okoliš i prava na vodu, i to pravo sam spreman štititi i aktivno zastupati i kroz novi vijećnički mandat, te neću dozvoliti planiranje MHE u prostorno-planskoj dokumentaciji naše općine. U slučaju da su takvi objekti već planirani u prostornom planu a još uvijek nisu izgrađeni, nastojaćo ih ukloniti iz prostorno-planske dokumentacije. Također neprihvatljivo je izdavanje bilo kakve saglasnosti, dozvole ili preporuke za izgradnju MHE, brana ili vodozahvata na teritoriji naše općine. Načelnik općine, općinsko vijeće i svi drugi organi lokalne samouprave će u svim pitanjima upravljanja okolišem kosultovati građane kroz javnu raspravu ili drugi vid uključivanja javnosti u proces odlučivanja.
Nermin Deljkić, vijećnik u OV Tešanj i član Kluba mladih liderki i lidera