#taktika


Scenario 1. Do izbora je još mjesec dana, iako si bio 99% siguran da ćeš biti jedan od kandidata ispred svoje partije, sada kada imaš i zvaničnu potvrdu, krećeš u kampanju i to na način da otvaraš facebook page i twiter nalog sa svojim imenom i famoznom titulom „politician“, jer to tako treba, jer to svi rade. POGREŠNO!

Scenario 2. Facebook i twiter su ti osnov kampanje, ne osjećaš potrebu da ideš na skupove, dovoljno je da kritikuješ situaciju oko sebe, i imaš poziciju dežurnog piskarala, a na facebooku tvoj page ima 450 like-ova (sve drugovi iz stranke). POGREŠNO!

 

Kao što vidljivo Internet iz korijena mijenja način na koji komuniciramo, a tehnologija koja je postala jeftina i lako dostupna omogućava svakome da se ravnopravno bori s protivkandidatima u podjednakim uslovima. Uspjeh više ne garantuje posjedovanje ogromne infrastrukture ili finansijske podrške, nego originalne ideje i kvalitetan sadržaj.

Političari u svojim izbornim kampanjama ne bi smjeli zanemariti uticaj društvenih mreža i građanski aktivizam na mreži, jer, iako se izbori neće, i ne mogu dobiti na društvenim mrežama, u budućnosti se neće moći dobiti bez društvenih mreža. Kreiranje sopstvenog identiteta na društvenim mrežama je izuzetno značajno i omogućava kandidatima ali i izabranim predstavnicima u vlasti da kontinuirano komuniciraju s građanima/kama i na taj način ostvare određenu popularnost i prisutnost. Sveobuhvatna slika o kandidatima/kinjama i predstavnicima/ama u vlasti lako se kreira ažuriranjem profila na društvenim mrežama, update-ovanjem informacija, stavova i obavještenja, zatim pisanjem bloggova i vizuelnom prezentacijom koja ima jak uticaj posebno na mlađe generacije. Sponzorisanje stranica ili objava je još samo jedna prednost koja je na raspolaganju svima onima koji se odluče za ovakav vid komunikacije, koja je neminovna ako idemo u korak s novim tehnologijama i trendovima, i gdje se za male pare može doprijeti direktno do ciljane populacije.

Zašto je sve ovo važno, naročito u Bosni i Hercegovini? Pa zato što je najveći broj apstitenata na izborima upravo među mladima. Mlada generacija uglavnom ne čita dnevne novine, ne gleda TV Dnevnike, rijetko sluša vijesti na radiju i informiše se najčešće na netu zato ako isključimo živu riječ i partijske/stranačke skupove, najbolji vid političke komunikacije sa ovom kategorijom jeste online.

Ali, jedno veliko ali…

Društvene mreže su, istini na volju, izuzetno moćan alat, ali pod uslovom da se koriste na pravi način, i da se koriste kontinuirano. Ali to nije recept za pobjedu. Društvene mreže, bez ostalih vidova komunikacije, bez jednog širokog kruga alata komuniciranja sa potencijalnim biračima, koji podrazumjeva kontakt oči u oči, bez aktivne borbe sa problemima, mogu donijeti više štete nego koristi. Prošlogodišnji izbori u Bosni i Hercegovini su upravo bili primjer takve jedne situacije, korisnici društvenih mreža su bili najedanput preplavljeni  sponzoriranim oglasima, nasmiješenih i „nacifranih“ političarki/čara, koji su se svojski trudili da nadoknade svo izgubljeno vrijeme. Oni su postavljali po 10-ak sponzoriranih postova na svoje stranice dnevno, i time davili svoje ciljane glasače. I onda nakon izbora, bilo da su pobijedili ili izgubili, svi ti profili su ili se ugasili ili utihnuli, i „skupljaju prašinu“ i čekaju neke nove izbore.